Nacrt višegodišnjeg proračuna Europske unije rezultira time da će neke zemlje EU-a morati godišnje uplaćivati milijarde eura više, dok će mnoge druge zemlje znatno dobivati veće potpore iz Bruxellesa. To proizlazi, prema njemačkim izračunima o višegodišnjim procjenama EU-a, koje je prenio britanski poslovni list Financial Times.
Europska komisija još nije objavila sve iznose budući da je višegodišnji proračun još uvijek predmet pregovora i rasprava. O visini proračuna EU ne odlučuju samo ministri financija ili čelnici vlada, nego i Europska komisija i Europski parlament. Osim toga, nacionalni parlamenti imaju pravo sudjelovati u odluci o godišnjim uplatama u EU. Već je postalo jasno da iza kulisa postoje velike nesuglasice oko toga.
Iz njemačkih izračuna jasno je da će biti nužne velike financijske preraspodjele kako bi se mogli platiti svi zahtjevi i želje za novom politikom. Time su se pojavile značajne razlike u mišljenjima o tome koliko proračun može rasti ili treba li se izdaci ograničiti na dosadašnju razinu iz proteklih godina. Ne samo da treba nadoknaditi izostanak britanskog doprinosa nakon Brexita od strane preostalih 27 zemalja EU-a, već i novo klimatsko djelovanje („zelena politika“) i druge želje nove Komisije Von der Leyen.
Osim toga, Europska komisija je očito predložila ukidanje popusta koje su neke zemlje EU-a ostvarivale u proteklim godinama. Zbog toga bi prema njemačkim izračunima nizozemski godišnji neto doprinos porastao sa 5 milijardi eura na 7,5 milijardi eura, nakon odbitka primljenih subvencija. Njemačka bi kao najveći neto platiša trebala čak udvostručiti svoj doprinos s 15 na 33 milijarde eura. Francuska sada plaća 7,5 milijardi eura neto EU-u, a taj bi iznos rastao samo do 10 milijardi eura, što je uglavnom zbog velikih poljoprivrednih potpora koje prima.
Pomaci u godišnjim doprinosima također su posljedica prijedloga Europske komisije da se godišnji EU-proračun poveća na 1,1 posto od ukupnog dohotka zarađenog u Europskoj uniji. Europski parlament želi još veće povećanje proračuna.
Nizozemska vlada smatra neprihvatljivim povećanje doprinosa na bruto 13 milijardi eura, dijelom jer je veliki dio povećanja uzrokovan planiranim ukidanjem sadašnjeg popusta od 1,5 milijardi eura za Nizozemsku. Bruxelles želi ukinuti te popuste za neto platiše na njihov bruto doprinos.
Također, Švedska, Austrija i Danska prema tim izračunima trebale bi u slučaju da Europska komisija prihvati prijedloge, znatno povećati svoje uplate. Zajedno s Njemačkom i Nizozemskom čine klub koji želi spriječiti povećanja i maksimalno ograničiti troškove na 1 posto prihoda svih zemalja EU-a putem Bruxellesa. Međutim, drugih 22 zemlje EU-a uglavnom prihvaćaju povećanje jer im donosi koristi. Tako Poljska trenutno neto prima 10 milijardi eura EU-potpora, a taj bi iznos trebao narasti na 12 milijardi eura u 2027. godini.