Francusko-njemačka osovina unutar Europske unije postigla je smjerni kompromis o financiranju novog korona-megafonda. Time je uklonjena i važna prepreka za novi višegodišnji proračun EU-a za razdoblje 2021.-2027.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel složili su se oko europskog fonda potpore od 500 milijardi eura koji bi trebao postati dio revidiranog opsega zadaća Europske unije. Najkarakterističnije je da gotovo nijedna država članica EU-a ne dobiva točno ono što bi željela, a većina zemalja morat će prihvatiti nešto što dosad nisu htjele.
Osim toga, Macron i Merkel izbjegavaju kontroverznu podjelu oko toga jesu li isplate iz tog novog korona-fonda bespovratne donacije ili potpore i zajmovi uz uvjete. Također, ne navode koja će zemlja koliko dobiti niti koliko će koja država morati doprinijeti.
Vladini čelnici južnih europskih zemalja Španjolske, Francuske, Italije, Grčke, Portugala i Cipra prošlog su tjedna bili jasni: EU mora što prije izaći s fondom za oporavak u vrijednosti od 1,5 bilijuna eura, tri puta više od onoga što je trenutačno na pregovaračkom stolu. Tako oni ne dobivaju ono što su tražili, te moraju čekati koliko će morati vratiti ili ne.
Zahtjev južne Europe nije naišao na dobar prijem kod ("jakih ekonomija") sjevernih europskih država kao što su Nizozemska, Njemačka, Austrija, Danska i Finska. One smatraju da je 1,5 bilijuna eura previše, protive se donaciji, više vide u zajmu i smatraju da je rujan još prerano. Ipak, kancelarka Merkel je već prošlog tjedna priznala da će Njemačka ubuduće morati plaćati veću EU pristojbu.
"Cilj je da Europa iziđe iz ove krize jača i solidarno," rekla je Merkel. "Za to služe ova sredstva. Ovaj izvanredni jednokratni napor ima namjeru podržati najteže pogođene zemlje."
Trenutno dogovoreni iznos od 500 milijardi eura EU će morati posuditi na tržištu kapitala (kamate su trenutno vrlo niske), pri čemu će 27 zemalja članica biti jamci za (još nenavedeni) dio te pozajmice. Macron i Merkel kažu da je potrebno povećati dopušteni dug u Europi.
Čini se da ovim čine korak u smjeru izdavanja "euroobveznica" (dužničkih vrijednosnica), što je do sada nailazilo na njemačko "ne". Nadalje, Macron i Merkel otvaraju put za unos "novih izvora prihoda" unutar proračuna EU-a, žargon za nove poreze na europskoj razini.
Među takvim EU-porezima mogu se zamisliti porez na dobit na internetu, ili CO2-porez na uvozne proizvode, ekološki porez na plastične jednokratne boce ili europski porez po prijeđenom kilometru za automobilsku upotrebu. Plan financiranja prema dvojici čelnika nastao je u dogovoru s, između ostalih, Nizozemskom i Italijom.
Kancelarka Merkel nazvala je postignuti francusko-njemački kompromis "planom za kratki rok". Planovi za srednji i dugoročni rok tek trebaju biti razrađeni. Još nije jasno tko će (koje zemlje) na kraju morati platiti ili otplatiti megadug i hoće li se to raditi prema trenutnim EU ključevima raspodjele ili će najjači snositi najveći teret.
Osim toga, nisu navedeni rokovi, što može značiti da će megadug biti proglašen "bez otplate", kao "vječni zajmovi". Prema Macronu, europska solidarnost važna je u borbi protiv krize.
Trenutno prezentirani financijski kompromis u velikim crtama slijedi raniji francusko-njemački strateški dokument ("non-paper") o budućnosti Europske unije, te reformama i modernizacijama koje zagovaraju Pariz i Berlin. Izlazak Britanaca iz EU bio bi iskorišten za temeljitu reviziju organizacije i zadaća EU-a. Pokretanje tog procesa planira se pod francuskim predsjedanjem EU-om krajem 2020., a završetak pod njemačkim predsjedanjem početkom 2020. ("Merkelova oproštajna zabava").
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadovoljna je tim prijedlogom koji "pravedno naglašava potrebu rada na rješenju s europskim proračunom u središtu". Prema njezinim riječima, ono ide "u smjeru" plana na kojem Komisija trenutno radi. Taj će prijedlog, koji se sastoji od prilagođenog višegodišnjeg proračuna EU (MFK) i korona-fonda za oporavak, biti predstavljen iduću srijedu.
Veza između ta dva opsežna financijska paketa ne izgleda kao dobra vijest za istočne zemlje članice EU koje uvelike ovise o financijskoj pomoći iz postojećih EU strukturalnih fondova, ulaganja u ruralni razvoj, poljoprivredne poticaje i druge specifične isplate.
Budući da se nova EU-klimatska politika ("Green Deal") uključuje u taj višegodišnji proračun, istočne zemlje poput Poljske, Litve, Rumunjske i Bugarske strahuju da će njihove omiljene subvencije biti "preoblikovane" u subvencije vezane za Green Deal. Sva 27 zemalja EU moraju na kraju odobriti plan prije nego što se može provesti.