Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da zemlje s eurom trebaju poduzeti mjere predostrožnosti u slučaju da gospodarski rast stagnira. Ta je mogućnost povećana zbog problema u industrijskom sektoru, trgovini te zato što Europska središnja banka ima malo prostora za poticanje gospodarstva, izvještavaju MMF i ECB u svojim tromjesečnim izvješćima.
Slabost u trgovini i industriji može se proširiti i na druge gospodarske grane. MMF ne vidi samo rizike od ekonomskog nazadovanja, već očekuje i niži gospodarski rast: 1,2 umjesto 1,3 posto. Niži rast prvenstveno je uzrokovan tromom njemačkom ekonomijom. Nijemci imaju problema zbog dugotrajnog trgovinskog rata između Sjedinjenih Država i Kine, Brexita i usporavanja kineskog gospodarstva.
Nizozemska i njemačka vlada stoga bi trebale povećati izdvajanja kako bi potaknule gospodarski rast. S obzirom na niske kamatne stope, vlade bi trebale preuzeti vodstvo, navodi MMF. Nije iznenađujuće da se u izvješću MMF posebno fokusira na Nizozemsku i Njemačku. S financijskih tržišta već dugo postoji pritisak na obje zemlje da se zadužuju i značajno ulažu. Državni dug Nizozemske je nizak u usporedbi s drugim zemljama EU-a.
Promotion
"Nizozemska bi, s obzirom na višak u proračunu, trebala puno više ulagati u infrastrukturu, obrazovanje ili inovacije. Smanjenjem stege na novčanik, Haag bi mogao potaknuti gospodarski rast", rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, već u listopadu, neposredno prije nego što je stupila na svoju novu funkciju.
Europska komisija upozorava na "nestabilna" gospodarska vremena u bliskoj budućnosti. U svojim procjenama snižava očekivanja rasta za eurozonu za 2019. i iduće dvije godine. Prema potpredsjedniku Valdisu Dombrovskisu, međunarodni trgovinski sukobi, rastuće geopolitičke napetosti, trajno slaba industrija i Brexit prijete europskom gospodarstvu.
Europska komisija već dulje vrijeme izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica američke trgovinske politike i britanskog izlaska iz EU-a. Bruxelles upozorava na mogući dulji period umjerenog gospodarskog rasta u EU-u. Za ovu godinu komisija očekuje prosječni rast od 1,1 posto za zemlje s eurom, što je smanjenje u odnosu na raniju prognozu od 1,2 posto.
Eurokomesar Dombrovskis pozvao je države članice na akciju. Pritiskao je države s visokim javnim dugom da ga smanje, a zemlje koje mogu da iskoriste svoj proračunski prostor. Postoji i zadovoljstvo u EU zbog daljnjeg smanjenja nezaposlenosti u eurozoni, koja će do sljedeće godine u prosjeku biti 7,4 posto.