Njemačka je ipak spremna nastaviti pregovore s državama EU o uspostavi europske bankarske unije i uvođenju europskog sustava jamstva depozita. To je važna njemačka ustupka jer su Nijemci ranije blokirali tako široku garanciju za štednju. Berlin se boji da bi financijski jače zemlje češće i ranije morale pomagati slabijim zemljama.
Njemački ministar financija Olaf Scholz iznio je taj prijedlog u pismu koje je objavljeno u poslovnom listu Financial Times. Ministar je naglasio da je „nije mala stvar“ za Nijemca otvoriti se za europski jamstveni sustav za štednju. Nesumnjivo će o tom prijedlogu danas razgovarati i s ministrima financija zemalja eurozone.
Njemački plan predstavlja neku vrstu ublažene varijante ranijeg prijedloga Europske komisije iz 2017. Taj plan tada nije mogao biti razrađen zbog otpora njemačkih banaka. Ni u Nizozemskoj nisu svi bili naklonjeni tim planovima.
Ipak, Nijemci i dalje postavljaju mnoge uvjete, no učinkovitija (donekle obavezna) suradnja banaka u zemljama EU već godinama je želja mnogih europskih dužnosnika. Također, pristup da najjača ramena moraju nositi najveći teret često se ispovijeda riječima, ali financijski zdrave zemlje i dalje su nevoljne snositi većinu troškova.
Prvenstveno, prema Scholzu, trebaju postojati zajednička pravila za slučajeve kada banke zapadnu u probleme. Scholz smatra da se prvo problemi u banci trebaju riješiti pomoću postojećeg nacionalnog sustava jamstva depozita u dotičnoj zemlji. Tek ako to ne bude dovoljno, trebalo bi se posegnuti za europskim jamstvenim mehanizmom.
Ovog puta velike banke Savezne Republike Njemačke reagiraju pozitivno. „Vrijeme za ovu inicijativu je pametno odabrano“, izjavio je Martin Zielke, šef Commerzbanke. Po njegovim riječima, zahvaljujući nadolazećoj predsjednici Europske komisije, Nijemici Ursuli von der Leyen, debatiranje je ponovno pokrenuto i sada se uspostavljaju novi okviri.
Nizozemski ministar Wopke Hoekstra (financija) oduševljen je spremnošću Njemačke da osnuje europski sustav jamstva depozita. Osnivanje sustava je na stolu od kraja 2015., ali ga je dosad uglavnom blokirala Njemačka. Berlin se boji da bi trebao snositi posljedice pogrešne bankarske politike u drugim zemljama, posebno se pritom pozivajući na raniju krizu u Grčkoj.
Za Njemačku, ali i Nizozemsku, važno je da banke prvo očiste svoje bilance i da njihove vlade smanje rizike od „loših kredita“. Nizozemska već dugo naglašava da se državne obveznice ne bi trebale smatrati ulaganjima bez rizika. Za zemlje poput Italije, koje imaju mnoge banke koje kupuju državne obveznice vlastite vlade, ta je tema vrlo osjetljiva.