Nizozemska je zajedno s Austrijom, Švedskom i Danskom iznijela vlastite prijedloge za europski fond za oporavak od korone. Taj plan četiri zemlje bitno se razlikuje od nedavno objavljenog francusko-njemačkog prijedloga.
Prijedlog "četrvorke štedljivih" može se smatrati odgovorom na kompromis koji su prošlog tjedna predstavili francuski predsjednik Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel. Tako su sada na pregovaračkom stolu u Bruxellesu dva prijedloga.
U političko-upravnim tijelima EU nakon ranijih hitnih mjera sada je fokus na obnovi. Međutim, izgledi su tmurni. Gospodarstvo će u prosjeku pasti za 7,4 posto. Unatoč ovim zastrašujućim recesijskim izgledima, EU se dugo sporo dogovarao o financiranju plana obnove. Ubilježeni su poznati raskoli između sjevera i juga te bogatih i siromašnih.
U toj situaciji Emmanuel Macron i Angela Merkel su prošlog tjedna preuzeli inicijativu. Predložili su fond za obnovu od 500 milijardi eura, uključujući i neke druge prilagodbe u EU-u. Europska komisija treba skupiti novac na tržištu kapitala, a države članice će ga zajedno otplaćivati.
Prijedlog ove četiri zemlje dolazi prije izmijenjenog višegodišnjeg proračuna EU koji bi trebao otvoriti put za prikupljanje stotina milijardi za ekonomski oporavak. Pogotovo su južne europske zemlje snažno pogođene krizom uzrokovanom koronom. Nizozemska je ranije dobila oštru kritiku južnih zemalja jer se smatra da se Haag postavlja previše rigidno. Nizozemska nije sklona davanju milijardi bez uvjeta.
U srijedu predsjednica Komisije Ursula von der Leyen namjerava predstaviti reviziju višegodišnjeg proračuna EU za razdoblje 2021-2027. Četiri zemlje zalažu se za privremeni, jednokratni fond za hitne slučajeve. Taj bi fond bio izvan redovnog proračuna EU, pa time i izvan EU zakonodavstva i ovlasti. Time o njemu ne bi imao pravo odlučivanja ni Europski parlament. Iz tog fonda teško pogođene zemlje EU mogle bi najviše dvije godine dobivati zajmove.
Iznosi još nisu navedeni (ili nisu navedeni za sada). Prvo Komisija treba utvrditi koliko je točno novaca potrebno. Zemlje koje žele novac za to same moraju izraditi plan oporavka. Merkel i Macronov plan pomoći nije zamišljen kao zajam, već kao subvencija ili donacija. Po njihovom mišljenju dopušteni europski nivo zaduženosti može se povećati. Četvorka to ne želi.
Prema Merkel, riječ je o "izvanrednom jednokratnom naporu" radi potpore najteže pogođenim zemljama. Četiri zemlje također ne žele dati dodatni novac za višegodišnji proračun EU. Žele da ovaj proračun ostane na snazi sedam godina, a da fond za oporavak traje dvije godine uz njega kao privremeni dodatak.