Europska komisija želi prepoloviti upotrebu pesticida u idućih deset godina. To proizlazi iz prijedloga za poboljšanje bioraznolikosti koji će biti objavljen 20. svibnja, zajedno s Klimatskim planom Green Deal.
U nacrtu strategije za bioraznolikost također je određeno da do 2030. najmanje četvrtina poljoprivrednih površina mora biti vođena ekološki. Uz to, do tog vremena treba zasaditi tri milijarde novih stabala kako bi se uklonio ugljični dioksid iz atmosfere i učinili gradovi zelenijima. Udjel „strogo zaštićenih“ područja u EU na kopnu i moru također mora biti povećan.
U sada procurjelom nacrtu vizije još nije precizirano o kojim se pesticidima radi i kako će se smanjenje primjenjivati. Govori se o prepolovljenju upotrebe „kemijskih“ pesticida i „rizičnih“ pesticida.
Ovim korakom Komisija želi zaustaviti masovno izumiranje pčela, koje su važne za oprašivanje. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane, pčelari u zapadnoj Europi žalili su se u posljednjih 15 godina na znatan pad kolonija pčela.
2018. godine Europski parlament je već ograničio upotrebu najčešće korištenih pesticida na svijetu, takozvanih neonikotinoida, koje se smiju koristiti samo u zatvorenim staklenicima. Mnoge zemlje su za to još tamo odobrile privremene iznimke.
Neke europske poljoprivredne organizacije i europarlamentarci boje se da bi sveobuhvatna zabrana pesticida mogla dovesti do pada prinosa usjeva. Oni pozivaju Europsku komisiju da prouči učinke zabrane prije donošenja ciljeva.
S druge strane, organizacija za organsku hranu i poljoprivredu IFOAM zalže se za ambicioznije ciljeve od trenutačnog prijedloga EU i zahtijeva smanjenje sintetičkih pesticida za 80 posto do 2030. te potpunu zabranu do 2035.
Kemijske tvrtke poput Bayera bit će ozbiljno pogođene zabranom. Bayer je prošle godine ostvario više od 45 posto prihoda od sredstava za zaštitu usjeva i sjemenja. Bayer je značajno proširen otkupom američke tvrtke Monsanto za 63 milijarde dolara.