Europska komisija je konačno odobrila strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) prvih sedam zemalja EU: Danske, Finske, Francuske, Irske, Poljske, Portugala i Španjolske.
Bruxelles naziva ta prva odobrenja nekoliko velikih poljoprivrednih zemalja EU važnim korakom prema provedbi nove Zajedničke poljoprivredne politike koja će krenuti od sljedeće godine.
Za razdoblje 2023. do 2027. na raspolaganju je 270 milijardi eura za poljoprivredne isplate. Sedam odobrenih planova zajedno vrijedi gotovo polovicu tog iznosa (120 milijardi eura), od čega je više od 34 milijarde namijenjeno isključivo ciljevima zaštite okoliša i klime.
Kao dio te nove politike, zemlje EU sada same mogu odrediti paket mjera prihvatljivih za subvencije, pod uvjetom da one doprinose deset europskih kriterija za održivu poljoprivredu. Međutim, to moraju ugovorom definirati u nacionalnim planovima.
Europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je da ovo odobrenje dolazi u ključnom trenutku. Prema njegovim riječima, europska poljoprivreda nalazi se u teškoj situaciji: ruski rat u Ukrajini i ljetna suša dovele su do znatnog porasta troškova proizvodnje. Europski poljoprivrednici trebaju dugoročni pogled, uključujući jasno pravno i financijsko okruženje, naglasio je Wojciechowski.
Ipak, još nije mogao reći koliko su daleko pregovori s preostalih dvadeset zemalja članica EU. O sedam sada odobrenih nacionalnih strateških planova (NSP), za pet je već u lipnju bilo poznato da Bruxelles s njima slaže. U posljednjem trenutku su se pridružile samo Italija i Irska. Za sve ostale zemlje od svibnja/lipnja je zapravo bilo poznato da neće ispuniti rok do 1. kolovoza, pa čak ni rujan ili listopad.
Nekoliko srednjoeuropskih zemalja krenulo je prekasno s podnošenjem svojih planova jer zapravo nisu željele da Europska komisija ima kontrolu nad tim.
Pregovori o njemačkim planovima uglavnom su zapeli jer se njemačka koalicija svjetla (stoplight-koalicija) još nije dogovorila o financiranju opsežne modernizacije poljoprivrede i stočarstva. Osim toga, u Njemačkoj još postoji borba oko nadležnosti na regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Odobrenje nizozemskog NSP-a još se čeka jer postoji „međusobna povezanost s drugim temama“, kako se eufemistički formulira. Još nije jasno je li to Bruxelles ili Haag koji povezuje različite dossiers Ministarstva poljoprivrede i ribarstva (LNV). Iako ništa nije službeno potvrđeno, jasno je da velike količine nizozemskog gnojiva i dušika predstavljaju veliki kamen spoticanja za poljoprivredni sektor u Bruxellesu.
EU Nitratski odbor donijet će 15. rujna odluku o nizozemskom zahtjevu za produljenje šireg pravila za razbacivanje gnojiva. Očekuje se da će Europska komisija istog srijede ili tjedan dana kasnije donijeti konačnu odluku. To će tada još trebati biti obrađeno u dogovorima NSP-a koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023.