U tom slučaju privremena zabrana uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u pet susjednih zemalja EU-a, koja istječe za dva tjedna, trebala bi se produljiti barem do kraja ove godine. Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski podržava zahtjev pet uključenih zemalja (Poljska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Slovačka), no njegovi kolege u Komisiji EU-a još se ne slažu s time.
Osim toga, potrebno je i odluka Komisije za osiguranje potrebnih 600 milijuna eura za subvenciju prijevoza. Ostali povjerenici žele postojeću privremenu zabranu uvoza zamijeniti nekom obvezom tranzita, no to bez suradnje tih pet zemalja ne mogu nametnuti niti nadzirati.
Ako EU prestane štititi njihove lokalne poljoprivredne tržišta, Poljska i Mađarska prijete ponovnim blokadama graničnih prijelaza.
Srž rasprave odnosi se na utjecaj viška ukrajinskog izvoza pšenice na lokalna tržišta. Prema Wojciechowskom, međunarodna trgovina za ukrajinsku pšenicu je slaba jer dodatni troškovi prijevoza (cestom do luka na Baltičkom moru ili riječnim brodovima Dunavom) čine cijenu previsokom. Zato je trenutno i veća potražnja za ruskom pšenicom.
Predložena subvencija EU-a pomogla bi olakšati izvoz pšenice putem tzv. „solidarnosti koridora“ kroz susjedne zemlje EU do luka na Baltičkom, Sjevernom moru, a moguće i na hrvatskoj jadranskoj obali.
Wojciechowski je predložio subvencionirati ukrajinske izvoznike pšenice da ponovno postanu konkurentni na svjetskom tržištu. Međutim, prijedlog je izazvao podjele unutar Europske komisije, jer neki članovi smatraju da bi produljenje zabrane uvoza moglo narušiti gospodarski položaj Ukrajine.
Ukrajina preferira transport svoje pšenice najzapadnijim plovnim putem preko Crnog mora, kroz obalne vode NATO zemalja Rumunjske i Bugarske. Međutim, prijetnja ruske vojne opasnosti učinila je da zemlje EU-a budu oprezne prema korištenju te rute.
Europska komisija se očekuje uskoro izjasniti o svojem konačnom stajalištu u vezi ovog pitanja, neposredno prije isteka trenutne zabrane uvoza 15. rujna.