Europska komisija želi u narednim godinama iz redovnog EU proračuna izdvojiti manje novca za zajedničku poljoprivrednu politiku nego u prethodnim godinama. No, čini se da će europski povjerenici smanjiti štednju manje nego što su prvotno planirali, prema višegodišnjem proračunu 2021. – 2027. koji su predstavili u srijedu.
Osim toga, oni štede manje nego što su ministri i šefovi vlada predložili na najnovijim vrhovnim sastancima. Predsjednik EU Michel je u veljači želio rez od 14 posto u svom (sada odbijenom) kompromisu. Sada predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i povjerenik za poljoprivredu Wojchiekowski žele smanjiti rez na 9 posto. To, bar, ako ministri i šefovi vlada u narednim tjednima prihvate to novo financiranje.
Svojim prijedlogom 27 povjerenika EU odustaje od plana koji su najavili još 2018., a koji je podrazumijevao smanjenje od otprilike trideset posto na strukturne i ruralne fondove unutar proračuna za poljoprivredu. Za te fondove trenutno je dostupno 90 milijardi.
Promotion
Nova Europska komisija u sljedećih nekoliko godina hitno treba te fondove kako bi poljoprivredu (posebno u Istočnoj i Srednjoj Europi) učinila održivijom u skladu s politikom Green Deala. Dio redovnih poljoprivrednih subvencija može se "pretvoriti" sa "po hektaru" na "potporu dohotka", ali detalji o tome još nisu poznati.
Europska komisija, unatoč rezanju od gotovo deset posto, može pokrenuti mnogo novih politika (Green Deal, od poljoprivrednika do stola, bioraznolikost i sigurnost hrane) jer se za poljoprivredu dodaje oko 45 milijardi iz koronafonda za hitne slučajeve. Time Komisija priznaje da poljoprivredni sektor može također imati pravo na potporu iz "ekonomskog" korona megafonda od 750 milijardi.
Međutim, postoje uvjeti vezani uz dodjelu tog korona novca; to nisu prazni čekovi. Države članice same moraju osmisliti svoje planove oporavka, ali se pritom moraju pridržavati prioritetnih vrijednosti koje EU nameće, poput klimatskih ciljeva.
To što Europska komisija u sljedećim godinama izdvajaju manje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku, prema LTO Nizozemska proturječi održivim ambicijama Bruxellesa. LTO to zaključuje nakon proučavanja europskih planova i dokumenata. Za uspjeh održivosti i zaštitu sigurnosti hrane, poljoprivredna i hortikulturna organizacija smatra da su potrebna daljnja ulaganja.
Ta interesna organizacija naziva planove „ambicioznima“, ali smatra da su "dalekosežne europske ambicije održivosti" u suprotnosti s "smanjenim proračunom ZPP-a". Teško je objasniti da Europska komisija traži više, a strukturalno nudi manje, navodi LTO.
Belgijska poljoprivredna udruga Boerenbond također vrlo kritički gleda na prijedlog. "Proračun za poljoprivredu je oslabljen. Ispod kozmetičkih povećanja skriva se zapanjujući rez od deset posto. Sigurnost hrane i daljnja održivost poljoprivrede zahtijevaju dodatne investicije," kaže Boerenbond. Udruga je temeljito proučila novi prijedlog Europske komisije, ali nije zadovoljna iznosima koji su izdvojeni za poljoprivredu.
Belgijska poljoprivredna organizacija ističe kako je koronakriza pokazala da sigurnost i dostupnost hrane u EU nije nešto što se samo po sebi podrazumijeva. Istovremeno ta organizacija vidi kako ekološke ambicije za poljoprivredu i hortikulturu rastu zbog pokretanja europske strategije za bioraznolikost i strategije "od poljoprivrednika do stola".
Novi višegodišnji proračun pozitivno utječe i na fond za ruralni razvoj – drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike – s povećanjem od 15 milijardi eura iz mega-koronafonda. Predloženi iznos za drugi stup sada je 90 milijardi eura, dok bi izravne isplate poljoprivrednicima i tržišno povezani izdaci, koji zajedno čine prvi stup ZPP-a, porasli još za 4 milijarde eura, za ukupno 258 milijardi.