Prema izvješću Europskog okolišnog ureda (EEA) objavljenom u četvrtak, potrebno je raditi na obnovi prirode i boljem upravljanju ekosustavima. Ured objavljuje godišnje izvješće o „stanju prirode”.
EEA briefing navodi ključne dokaze zašto europski ekosustavi hitno trebaju obnovu, kako unutar zaštićenih područja, tako i izvan njih, u šumama, poljoprivrednim područjima, morima i urbanim područjima.
Unatoč desetljećima obećanja, mnoge zemlje EU još nisu uspjele postići dugoročne prirodne politike ili zaustaviti pad bioraznolikosti, navodi okolišni ured. Za promjenu tog trenda potrebno je obnoviti oštećene ekosustave.
Obnova oštećenih (prirodnih) područja u rijekama, jezerima, močvarama, šumama, travnjacima, morskih staništa i drugih ekosustava prema istraživanju nije važna samo za prirodu i krajolik, već bi donijela i široke društvene koristi. Na primjer, zdravlje staništa za oprašivače, poput pčela i bubamara, ključno je za dugoročnu sigurnost hrane u Europi.
Stanje šuma i močvara presudno je za borbu protiv klimatskih promjena, a zdravi ekosustavi također pružaju bolju zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta i onečišćenja, navodi se u EEA briefingu.
Prema uredskim podacima, 81 % zaštićenih staništa, 39 % zaštićenih ptica i 63 % drugih zaštićenih vrsta nalazi se u lošem stanju. Pritisak na prirodu u Europi, prema istraživačima, prvenstveno je rezultat intenzivne poljoprivrede, zauzimanja prostora, zagađenja, neodrživog gospodarenja šumama i klimatskih promjena.
Okolišni povjerenik Virginius Sinkevicius u srijedu je na svom Twitter računu pokušao opovrgnuti devet čestih tvrdnji o svojem zakonu o obnovi prirode. Njegov niz tvitova poklopio se s plenarno raspravom u Europskom parlamentu o „njegovom” zakonu o obnovi prirode.
Sinkevicius je rekao da je vrijeme za razbijanje nekih mitova. Tako je opovrgnuo tvrdnju da njegov zakon predviđa više zaštićenih područja. „Obnova nije zaštita. Ekonomske aktivnosti nisu zabranjene i naprotiv, imat će koristi od zdravijih, produktivnijih ekosustava.”
Obnova prirode ne ugrožava sigurnost hrane, već je upravo čini održivom za budućnost, izjavio je okolišni povjerenik. Pod pritiskom su 70 % tla, jedna trećina oprašivača i 30 % podzemnih voda. Unatoč brojnim mitovima, koristi za europske poljoprivrednike su brojne: plodnije zemljište, manje posljedica suše, zadržavanje vode, oprašivanje i mnoge druge.