Deset godina zajedničke poljoprivredne politike Europske unije nije uspjelo zaustaviti, a kamoli poboljšati ili proširiti, pad bioraznolikosti.
Deseci milijardi eura iz EU-a imali su samo ograničen učinak u usporavanju gubitka bioraznolikosti, pokazalo je istraživanje Europskog revizorskog suda.
Posebno se učinak izravnih plaćanja poljoprivrednicima za smanjenje gubitaka smatra minimalnim. Uz to, Europska komisija i zemlje EU često preferiraju mjere s malim učinkom, navodi Revizorski sud. Štoviše, svi ti ciljevi vezani uz bioraznolikost bili su malo „provjerljivi“ formulirani.
Zbog toga raznolikost vrsta na poljoprivrednom zemljištu i dalje opada. Od 1990. populacije ptica poljoprivrednih kultura i pašnjaka te leptira koje žive na travnim površinama (dobar pokazatelj promjena) pale su za više od 30 posto. Također je opala raznolikost malih sisavaca, kukaca i prirodne vegetacije. Intenzivna poljoprivreda ostaje važan uzrok pogoršanja, navodi Europski revizorski sud u izvješću objavljenom u petak.
U posljednjih sedam godina Europska komisija je izdvojila gotovo sto milijardi eura za bioraznolikost, od čega je tri četvrtine kroz proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). No ti troškovi nisu dali rezultate, a način na koji Europska komisija prati trošenje nije pouzdan. To su utvrdili revizori nakon posjeta inspekciji na Cipru, Njemačkoj, Irskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Bioraznolikost i uloga poljoprivrede ponovno su aktualna tema jer će se uskoro odlučivati o (financiranju) nove politike EU-a. Nova politika Green Deal uskoro će povezivati klimu, okoliš, hranu, zdravlje i bioraznolikost, od kojih je otprilike polovica relevantna za poljoprivredu.
„Zajednička poljoprivredna politika pokazala se nedovoljnom za suprotstavljanje padu bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu“, rekao je član revizorskog suda Viorel Stefan. U reakciji Europska komisija priznaje da deseci milijardi kroz poljoprivredne fondove nisu mnogo doprinijeli bioraznolikosti, no također naglašava da se u Green Deal i F2F pripremaju bolji dogovori.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta Norbert Lins ocijenio je izvješće kao „političko i ideološko“, jer ne uzima u obzir trenutne pregovore o ZPP-u i već postignuti napredak. „Drugi uzroci poput urbanizacije, izgradnje i zapečaćivanja tla također moraju biti riješeni kako bi se zaustavio gubitak bioraznolikosti“, rekao je Lins.
Prema Greenpeaceu, izvješće još jednom pokazuje da je slijepo plaćanje po hektaru, zanemarujući način na koji se zemlja obrađuje, katastrofa za prirodu. Pokušaji zelenije reforme trenutnog ZPP-a postali su zanemarivi. Organizacija poziva na ukidanje sustava izravnih plaćanja po hektaru i isplaćivanje poljoprivrednicima temeljem koristi koje pružaju društvu i okolišu.