Unatoč napretku u nekim zemljama EU-a, njihova upotreba i dalje predstavlja značajan rizik, zaključuje agencija u nedavno objavljenoj analizi.
Prema tom istraživanju, upotreba pesticida u zemljama EU-a je u posljednjih nekoliko godina ostala relativno konstantna. Od 2011. do 2020. godine prodavalo se oko 350.000 tona godišnje. Najveće količine većine aktivnih tvari prodavale su se u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji – četiri najveća poljoprivredna proizvođača u EU-u.
Prema Agenciji za okoliš, zemlje EU-a moraju puno više učiniti kako bi postigle cilj EU-a da se rizici od kemijskih pesticida prepolove unutar nekoliko godina. Ovisnost o takvim sredstvima može se, primjerice, smanjiti prelaskom na ekološku poljoprivredu ili korištenjem „prirodnih“ sredstava, kako se navodi. Većina zemalja EU smatra da prvo na tržištu mora biti više alternativa prije nego što se može govoriti o zabranama kemijskih sredstava.
Pregovori o Komisijinom prijedlogu za „manje kemikalija u poljoprivredi“ stoje uglavnom u mjestu jer je prethodni predsjednik (Češka), pod pritiskom nekoliko ministara poljoprivrede, zatražio od Europske komisije nove podatke.
EU povjerenica Stella Kyriakides (za sigurnost hrane) izjavila je ovaj tjedan da će u lipnju poslati ažurirani pregled upotrebe pesticida po zemljama sadašnjem (švedskom) predsjedništvu Vijeća EU-a. Švedski ministar poljoprivrede Kellgren rekao je da planira odmah nakon toga taj izvještaj raspraviti s ministrima poljoprivrede.
Komesar za poljoprivredu Janusz Wojciechowski na tiskovnoj konferenciji u Luxemburgu u utorak nije skrivao da se slaže s češćom kritikom kako se sve zemlje EU-a ne mogu jednako tretirati novim zakonodavstvom. Postoje zemlje gdje se koristi najviše jedan kilogram tog sredstva po hektaru, dok se u drugim koristi deset puta više.
Uspješno smanjenje iz proteklih godina u nekoliko zemalja, prema njegovim riječima, treba na neki način biti „nagrađeno“.