Europska unija mora uložiti sve financijske snage u medicinski, socijalni i gospodarski oporavak od koronakrize. Ne samo iz solidarnosti s teško pogođenim susjednim zemljama, već i zato što to dugujemo sljedećoj generaciji“, izjavio je predsjednik Europske komisije, Ursula von der Leyen.
Europska komisija predstavila je planove za prilagođeni višegodišnji proračun, nakon što su ranije Francuska i Njemačka zajedno, i skupina 'škrtih četvorka' predali suprotstavljene vlastite prijedloge. Predloženi paket Europske komisije ne uključuje samo neke kompromise na osjetljivim točkama, već nudi i nekoliko „novih rješenja“. Međutim, ta nova rješenja predstavljaju nove prepreke oko kojih 27 zemalja članica EU još dugo neće postići suglasnost.
Višegodišnji proračun 2021. – 2027., koji je predložila Von der Leyen, koštat će godišnje 1,85 bilijuna eura (1850 milijardi). Od toga će se za plan oporavka od korone na financijskim tržištima posuditi 750 milijardi eura, od čega 500 milijardi ide za bespovratna davanja zemljama, a 250 milijardi za zajmove tvrtkama. To znači da će EU upravljati fondom, za koji se moraju podnijeti zahtjevi i konkretni planovi, a svi ministri financija moći će pratiti trošenje sredstava.
Na strani prihoda Europska komisija pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem. U mnogim zemljama EU postoje prigovori protiv 'unije transfera' u kojoj snažne i bogate države sudjeluju u plaćanju zajmova i deficita slabijih država članica. Također postoje prigovori protiv povećanja godišnjeg doprinosa EU-u.
Europska komisija sada predlaže uvođenje europskih poreza, na primjer na plastične jednokratne boce, internetske dobitke, porez na promet za multinacionalke i ekološku taksu na prljave uvozne proizvode. Takvi „novi prihodi“ dugogodišnja su želja EU-a, no do sada su ih ministri i čelnici vlada uvijek blokirali. Oni sprječavaju da EU sama ubire (porezne) prihode; žele da financiranje EU-a ide preko (njihove kontrole) 27 zemalja članica.
Ako se zemlje EU i dalje budu protivile vlastitim prihodima EU-a, morat će nakon 2025. same platiti konačni račun fonda za koronu i neće se moći žaliti na povećanje svojih godišnjih doprinosa, približno je takva logika. Trenutni prijedlog sadrži brojne kompromise koji su neki protivnici spremni prihvatiti, dok su neki pristaše tome zapravo protiv.
U višegodišnjem pristupu uključeni su i dijelovi nove politike, poput klimatske politike i Zelene agende. Zbog toga se u proračunima puno „premješta“ (ukidaju se stare subvencije kako bi se tim novcem financirale nove inicijative).
Na primjer, proračunu za poljoprivredu dodano je nekoliko desetaka milijardi eura, između ostalog za više pošumljavanja, veću biološku raznolikost, razvoj ruralnih područja i novi koncept sigurnosti hrane od polja do stola. S druge strane, proračunske se potpore za poljoprivredu smanjuju za oko deset posto, pri čemu se dijelom preusmjeravaju s velikih poljoprivrednih poduzeća na male obiteljske poljoprivrednike.
Uz to, obavezni doprinos 27 zemalja EU-a za Bruxelles povećava se. No godišnji popust koji dobivaju neto uplatitelji Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska i Njemačka može se zasad zadržati. To je primamljiva ponuda za nezadovoljne, primijećeno je u krugovima. Za Nizozemsku godišnji popust iznosi približno milijardu eura.
Predsjednik EU-a Charles Michel želi „učiniti sve“ kako bi u nekoliko mjeseci postigao dogovor o europskom planu oporavka. Želi o tome razgovarati na izvanrednom summitu 27 šefova vlada za tri tjedna. Zbog koronavirusa još nije sigurno hoće li se šefovi vlada uopće osobno uputiti u Bruxelles na stvarni sastanak. Prema diplomatima, osobni kontakt je ključan kod osjetljivih pregovora.
Nizozemski premijer Mark Rutte očekuje da će proći još neko vrijeme prije nego što se donese odluka o fondu za oporavak EU-a. „U Europi ćemo u narednom razdoblju voditi raspravu, to doista može potrajati.“ Na EU-summitu u lipnju ne očekuje odluke. U tom slučaju odluka bi se mogla donijeti tek u srpnju, pod njemačkim predsjedanjem.
Rutte se još nije sadržajno izjasnio o predstavljenom paketu. Iz gotovo svih drugih europskih prijestolnica stigle su razumne, neodbijajuće i suglasne reakcije. Rutte je jasno dao do znanja da želi držati „ključne principe“ koje su Nizozemska, zajedno s Danskom, Švedskom i Austrijom, stavile na papir.
Izgleda da Austrija već pristaje na 'dijelom darove, dijelom zajmove'. Diplomati u Bruxellesu očekuju da Danska i Švedska, koje obje još imaju vlastitu valutu i nisu u eurozoni, neće željeti nepotrebno ponovno zauzimati iznimni položaj u EU-u. U tom bi slučaju Nizozemska mogla ostati jedina koja je još protiv…