Šest europskih znanstvenih organizacija apelira pismom Europskom parlamentu za temeljitu reviziju poljoprivredne politike EU-a. Prema više od 2500 znanstvenika, trenutna intenzivna poljoprivreda uništava prirodu i zbog toga se europska poljoprivredna politika mora radikalno i što prije promijeniti. BirdLife Hrvatska jedna je od organizacija koje su objavile njihov apel u znanstvenom časopisu Nature.
Autori navode da trenutna poljoprivredna politika EU-a nanosi ogromnu štetu prirodnoj biološkoj raznolikosti, osobito na poljoprivrednim područjima. Europska politika previše je usmjerena na povećanje razmjera kako bi se maksimizirao kvantitet. To često dovodi do nepovratnih promjena u područjima, koja zbog toga postaju sve neprikladnija za ptice, insekte i sisavce kao stanište.
Znanstvenici ukazuju na brojke: u EU su populacije poljoprivrednih ptica između 1980. i 2015. smanjene za više od 55 posto, a u njemačkim prirodnim rezervatima broj insekata smanjen je za više od tri četvrtine. Populacije ostalih životinjskih vrsta, kao i biljaka i trava na poljoprivrednim površinama pokazuju sličan pad. Povećanje razmjera ostavlja premalo prostora za cvjetne rubove polja ili kanale uz polja. Osim toga, na mnogim mjestima razina podzemnih voda je snižena na korist poljoprivrednika.
Europski fond za poljoprivredne potpore iznosi oko 60 milijardi eura. Prosječno svaki stanovnik EU-a godišnje plaća 114 eura za zajedničku poljoprivrednu politiku. Taj je iznos bio tema promotivne kampanje uoči europskih izbora. Podijeljeni su računi od 114 eura s pozivom na zeleniju europsku poljoprivrednu politiku.
Osim toga, poljoprivredna politika EU-a nalazi se na udaru kritika zbog moguće prijevare i zloupotrebe poljoprivrednih potpora. Nakon višemjesečne istrage u devet država članica, The New York Times objavio je članak koji opisuje kako političari u zemljama poput Mađarske i Češke dijelove poljoprivrednih fondova zloupotrebljavaju za vlastitu korist ili za korist prijateljskih velikih zemljoposjednika. Spominje primjer češkog premijera koji je prošle godine navodno primio desetke milijuna eura subvencija.
The New York Times naziva sustav subvencija namjerno netransparentnim, što na taj način podriva ciljeve EU-a u zaštiti okoliša. Bruxelles okretanjem glave prema toj korupciji dopušta takve prakse jer bi njihovo rješavanje značilo potpunu reviziju poljoprivredne politike, dok su velike agrarne potpore za mnoge zemlje EU-a važan izvor prihoda.