Rusko ministarstvo trgovine i industrije preporučilo je domaćim proizvođačima gnojiva da privremeno obustave izvoz. Takva 'preporuka' u praksi znači zabranu izvoza, naređenu od strane Kremlja. Postoje i druge zemlje koje proizvode i izvoze umjetna gnojiva, no njihovi proizvodi su znatno skuplji.
Bjelorusija – važan dobavljač kalija za zemlje Europske unije, Južne Amerike i Sjedinjene Države – također je zaustavila izvoz umjetnog gnojiva jer više nema pristup pristaništu Klaipeda na Baltičkom moru u susjednoj Litvi.
Prošli tjedan velike međunarodne tvrtke za prijevoz kontejnera poput Maerska i Hapag-Lloyda odlučile su prestati ploviti prema ruskim lukama. Maersk, koji upravlja kontejnerskim rutama do Sankt Peterburga i Kalinjingrada na Baltičkom moru, Novorossijska na Crnom moru te Vladivostoka i Vostočnog na ruskoj istočnoj obali, privremeno je zaustavio sav kontejnerski prijevoz prema Rusiji.
Obustava izvoza ruskog umjetnog gnojiva pogađa ne samo europsku poljoprivredu i hortikulturu, nego će utjecati i na svjetsku trgovinu sojom i žitaricama. Brazil, najveći svjetski proizvođač i izvoznik soje te važan globalni izvor kukuruza, počet će sadnju kasnije ove godine, ali nedostatak gnojiva imat će veliki utjecaj na Brazilce.
Ruska zabrana uvoza umjetnog gnojiva imat će posebno velik učinak na afričke zemlje koje najmanje mogu podnijeti poremećaje na tržištu i koje imaju ograničen pristup alternativama, kaže bivši glavni ekonomist USDA-e.
Rusija je važan proizvođač gnojiva koja sadrže kalij, fosfat i dušik – ključnih hranjivih tvari za usjeve i tlo. Proizvede više od 50 milijuna tona gnojiva godišnje, što je 13% svjetske proizvodnje. Phosagro, Uralchem, Uralkali, Acron i Eurochem najveći su igrači. Oni iznose uglavnom na tržišta Azije i Brazila.
Države Europske unije ovise o Rusiji za otprilike 26% svog uvoza uree, 26% fosfata i 21% kalija. Brazil je na sličan način ovisan o Rusiji, koja pokriva otprilike 46% brazilskog uvoza kalija, 20% uvoza uree i 13% uvoza fosfata.