Britanska vlada je najavila plan "bounce back" za poljoprivrednu, prehrambenu i pićnu industriju, namijenjen oporavku u post-koronarnom razdoblju i za širenje u post-Brexit razdoblju.
Ovaj plan 'oporavka' trebao bi omogućiti britanskoj agro-industriji da poveća svoje trgovačke aktivnosti u inozemstvu, s posebnim naglaskom na azijska tržišta poput Japana, Novog Zelanda i Australije.
Najava plana oporavka i proširenja dolazi u vrijeme zastoja u britanskim pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini i sa Sjedinjenim Državama i s Europskom unijom. Sjedinjene Države su same veliki proizvođači hrane i ne gledaju Veliku Britaniju kao novo izvozno tržište, te nisu nimalo oduševljene uvozom britanske poljoprivrede, mliječnih, agro i mesnih proizvoda.
Pregovori Velike Britanije s EU uglavnom su zapeli jer Europska unija inzistira na pravilima i kriterijima koji vrijede i u ostatku Europe te ne želi praviti (pravne i financijske) iznimke za Britance. Također postoji velika nesuglasica oko (EU) ribarskih prava u (britanskom dijelu) Sjevernog mora. Zbog te situacije prijeti da bi britanski agrarni sektor mogao ozbiljno zapasti u krizu u roku od nekoliko mjeseci i izgubiti izvozna područja.
Ako ove godine ne bude trgovinskog sporazuma između Londona i Bruxellesa, a Velika Britanija izađe iz EU bez ikakvog dogovora, prijeti velika trgovačka kaotičnost. Nezaključenje trgovinskog sporazuma između EU i Velike Britanije imalo bi ozbiljne posljedice na agroprehrambeni sektor za obje strane, navodi se u zajedničkoj izjavi koju su početkom lipnja objavili najvažniji zainteresirani za agrifood sektor u EU.
Najava premijera Johnsona da za poljoprivredu i stočarstvo želi tražiti tržišta u azijskim zemljama smatra se odgovorom na prošlotjedni apel desetaka britanskih poljoprivrednih organizacija da se britanska agro-industrija hitno modernizira i proširi.
Prema otprilike trideset organizacija, koronakriza je ukazala na sistemske pogreške nastale zbog dugotrajnog nedostatka potpore domaćim proizvođačima hrane. Grupa zagovara povećanje izvoza, supstituciju uvoza, automatizaciju i unapređenje vještina. Za tako nešto su u kratkom roku potrebna značajna ulaganja u domaći sektor poljoprivrede, prerade i prehrambenih usluga.
U internetski objavljenoj izjavi britanska vlada navodi da iako je sektor "dobro reagirao na prilagodbu", izvoz je teško pogođen i vlada "je predana podršci ovim ključnim industrijama da se ponovno pojave na međunarodnim tržištima i ponovo povećaju udio na tržištu." Najava proizlazi iz rastuće zabrinutosti oko smjera kojim će britanska agroprehrambena trgovina, koja je 2019. iznosila 58 milijardi eura, ići nakon Brexita, te o još uvijek nejasnom budućem odnosu između EU i Velike Britanije.
Poljoprivredni, prehrambeni i pićni sektor najveća je proizvodna industrija u Ujedinjenom Kraljevstvu i ima ključnu ulogu u lancu opskrbe hranom u zemlji, koji je 2018. godine pridonio britanskom gospodarstvu s 121 milijardu funti i podržao otprilike četiri milijuna radnih mjesta. Godine 2019. britanski izvoz hrane, stočne hrane i pića iznosio je 23,7 milijardi funti, što je povećanje od 4,9% u odnosu na 2018.