Posebno su uvođenje novih carinskih propisa i zahtjeva za certificiranjem odgovorni za ovaj negativan trend. Prije su poljoprivrednici i proizvođači hrane mogli gotovo bez poteškoća slati svoje proizvode na europsko kopno, no od Brexita je transport i prodaja postala mnogo složenija i skuplja.
Britanski stručni časopis za trgovačke artikle navodi da je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda smanjen za gotovo 4 milijarde eura godišnje od Brexita. Posebno su pogođeni meso i mliječni proizvodi jer prolaze strože kontrole na granici. To uzrokuje dulja čekanja, više troškove transporta i mogući gubitak kvalitete.
Britanski poljoprivrednici navode kako teško uspijevaju održati svoje izvozno tržište, dok novi kupci izvan Europe nisu uvijek profitabilni zbog većih udaljenosti i nižih marži. Mala i srednja poduzeća često nemaju dovoljno sredstava za nošenje dodatne papirologije i logističkih prepreka. Prije Brexita ova poduzeća su si mogla priuštiti nesmetan izvoz bez mnogo birokracije; sada riskiraju da proizvodi kasne ili da kupci moraju platiti previsoke troškove.
Prema gospodarskoj kampanji Best for Britain, raste svijest da su tijesniji odnosi s Europskom unijom nužni kako bi se spriječila daljnja šteta. Organizacija ističe da ne pati samo poljoprivredni sektor, već i druge industrije kao i potrošači unutar Ujedinjenog Kraljevstva.
U pokušaju promjene trenda, nedavno formirana Labour vlada započela je pregovore s Europskom komisijom kako bi se razmotrilo može li dodatni ili novi trgovinski sporazum olakšati trenutni izvoz. Iako nijedna od strana ne teži ponovnom članstvu u EU, dogovor s jasnim pravilima o carinskim procedurama, standardima kvalitete i registraciji proizvoda mogao bi donijeti olakšanje britanskim poljoprivrednim izvozničkim tvrtkama.
Nije jasno koliko će brzo biti vidljivi rezultati, budući da London i Bruxelles štite svoje političke i gospodarske interese. Za mnoge britanske poljoprivrednike i stočare ishod ovih razgovora ima veliku težinu. Alarmantan pad u izvoznim brojkama ne utječe samo na financije, već i potkopava povjerenje u budućnost sektora.
Ako se ne postigne novi trgovinski sporazum koji će smanjiti administrativnu birokraciju i kašnjenja, prijeti daljnje slabljenje konkurentnosti britanske poljoprivrede. Također će biti pogođeno domaće tržište jer će poljoprivrednici biti prisiljeni povećavati cijene kako bi pokrili dodatne troškove.