To proizlazi iz izračuna Financial Timesa o financijskim posljedicama primanja novih članica EU-a. O tome će se ovog vikenda u španjolskom Granadi održati neformalni samit četrdeset europskih premijera i predsjednika.
Bruxelles je ranije ove godine Ukrajini obećao da će u prosincu donijeti odluku o članstvu u EU. Osam drugih europskih zemalja (Moldavija, Gruzija i šest balkanskih zemalja) već nekoliko godina čeka na prijem jer EU mora prvo sama dovesti stvari u red. Zbog ruskog rata prema zapadu to više ne može čekati.
Prema važećim pravilima EU-a, Ukrajina će nakon pristupanja u prvih sedam godina primiti 96,5 milijardi eura u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i još oko 90 milijardi eura iz drugih EU fondova, kao što su Kohezijski fondovi.
Promotion
Procjene Financial Timesa sugeriraju da ulaskom devet novih država postojeće članice Češka, Estonija, Litva, Slovenija, Cipar i Malta više neće imati pravo na takvo financiranje.
Izrada nove europske poljoprivredne politike (za razdoblje 2025. – 2027.) bit će zadatak nove Europske komisije koja stupa na dužnost nakon izbora u lipnju 2024.
Posljednje veliko proširenje EU dogodilo se nakon pada Berlinskog zida 1989. i raspada Sovjetskog Saveza. Godine 1993 većina istočnoeuropskih zemalja dobila je mogućnost pristupanja, a 2004. deset novih članica stvarno je pristupilo: Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija i Litva, plus Malta i Cipar. Godine 2007. pridružile su se Bugarska i Rumunjska.