To proizlazi iz izračuna Financial Timesa o financijskim posljedicama primanja novih članica EU-a. O tome će se ovog vikenda u španjolskom Granadi održati neformalni samit četrdeset europskih premijera i predsjednika.
Bruxelles je ranije ove godine Ukrajini obećao da će u prosincu donijeti odluku o članstvu u EU. Osam drugih europskih zemalja (Moldavija, Gruzija i šest balkanskih zemalja) već nekoliko godina čeka na prijem jer EU mora prvo sama dovesti stvari u red. Zbog ruskog rata prema zapadu to više ne može čekati.
Prema važećim pravilima EU-a, Ukrajina će nakon pristupanja u prvih sedam godina primiti 96,5 milijardi eura u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i još oko 90 milijardi eura iz drugih EU fondova, kao što su Kohezijski fondovi.
Procjene Financial Timesa sugeriraju da ulaskom devet novih država postojeće članice Češka, Estonija, Litva, Slovenija, Cipar i Malta više neće imati pravo na takvo financiranje.
Izrada nove europske poljoprivredne politike (za razdoblje 2025. – 2027.) bit će zadatak nove Europske komisije koja stupa na dužnost nakon izbora u lipnju 2024.
Posljednje veliko proširenje EU dogodilo se nakon pada Berlinskog zida 1989. i raspada Sovjetskog Saveza. Godine 1993 većina istočnoeuropskih zemalja dobila je mogućnost pristupanja, a 2004. deset novih članica stvarno je pristupilo: Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija i Litva, plus Malta i Cipar. Godine 2007. pridružile su se Bugarska i Rumunjska.