Udio poljoprivrede u gospodarstvima pojedinih europskih država nešto se razlikuje: najviše vrijednosti zabilježene su u Grčkoj (3,2 posto), Rumunjskoj (2,5 posto) i Španjolskoj (2,3 posto).
Najniže vrijednosti nalaze se u Luksemburgu i Malti, gdje doprinos dodane vrijednosti poljoprivrede iznosi svega 0,2 posto BDP-a.
Prosječna cijena proizvedenih poljoprivrednih proizvoda u EU porasla je za 3 % u odnosu na 2024. Prosječna cijena nabave dobara i usluga u poljoprivredi također je porasla, ali umjerenije, za manje od 1 %.
Promotion
Ovaj rast poljoprivrednih cijena uslijedio je nakon blagog pada u 2024. koji je prethodio nizu povećanja u razdoblju od 2021. do 2023.
Promjene cijena u 2025. znatno su varirale među različitim poljoprivrednim proizvodima. Zabilježeni su snažni porasti cijena kod stoke (+26 %) i jaja (+23 %), te umjereni porasti kod voća i mlijeka (+10 % svaki) i peradi (+9 %).
Prema podacima Eurostata, prosječna cijena oranica u Europskoj uniji u 2024. procijenjena je na 15.224 eura po hektaru. To je povećanje od 6,1 % u odnosu na 2023., kada je prosječna cijena iznosila 14.343 eura po hektaru.
Prosječne cijene zakupa oranica i trajnih pašnjaka također su porasle. U 2024. prosječne cijene zakupa u EU iznosile su 295 eura po hektaru godišnje, što je porast od 6,4 % u usporedbi sa 277 eura 2023.
Cijene zemljišta znatno variraju među zemljama EU. Malta je zabilježila najvišu prosječnu cijenu građevinskog zemljišta od 201.263 eura po hektaru. Slijede Nizozemska sa 96.608 eura i Portugal sa 76.556 eura po hektaru.