Međutim, 46 posto se ne slaže s tim. Ta podijeljenost jednako je velika među glasačima vladajućih stranaka kao i onima u oporbi.
Danski stručnjaci tvrde da zemlja mora uvesti novi porez na dušik u poljoprivredi, jer u protivnom neće ispuniti međunarodne okolišne obveze. Danska bi postala prva zemlja EU s porezom na stakleničke plinove.
Danski stručnjaci predložili su tri varijante, u rasponu od nekoliko desetaka do preko stotinu eura po toni ispuštenog CO2, u kombinaciji s poticajima za modernizaciju sektora. Ti bi poticaji mogli biti financirani sredstvima iz postojećih poljoprivrednih subvencija.
U najopsežnijoj varijanti prihodi od dodatnog poreza na CO2 koristili bi se i za daljnju održivost danskog poljoprivrednog sektora. Danska unutar EU važi za predvodnika aktivne okolišne i klimatske politike, uključujući Zeleni plan unutar poljoprivredne politike.
Izvršni direktor dansko-švedskog mliječnog koncerna Arla, Peder Tuborgh, smatra da se emisije stakleničkih plinova mogu smanjiti bez uvođenja spornog CO2-poreza. Prema njegovim riječima, njihov je koncern u posljednje dvije godine smanjio emisije za milijun tona.
"Vlada bi, umjesto prijetnji, sektoru trebala ponuditi poticaje", rekao je Tuborgh u velikom intervjuu u poznatim danskim novinama Jyllands-Posten.
Direktor Arle ističe da u potpunosti podržava da poljoprivreda treba pridonijeti smanjenju CO2 u Danskoj. Potaknuo je vladu i stručnu komisiju da uče iz bonuse modela koji je Arla prošle godine uvela.
U think tanku Concito, koji je dio onoga što se u Danskoj naziva „zeleni trokutni dijalog“, navode da podaci koje Arla navodi nisu potvrđeni klimatskim statistikama. Prema podacima Energetskog ureda, emisije danskog stoke već su godinama uglavnom nepromijenjene.
"Želio bih priznati rad koji Arla obavlja, ali danska proizvodnja mlijeka nije samo Arla. Predloženi CO2-porez način je distribucije tereta na sve danske poljoprivrednike i svi trebaju biti uključeni", izjavio je za Jyllands-Posten ekonomski analitičar think tanka Torsten Hasforth.