Danska vlada donijela je ovu odluku nakon intenzivnih razgovora s Europskom komisijom. Danska, kao i Nizozemska i Irska, nije uspjela u posljednjih deset do petnaest godina dovoljno smanjiti zagađenje u (obalnim) vodama.
Ranije je Njemačka godinama pokušavala izbjeći primjenu europskih pravila i zbog toga je već 2014. godine izgubila derogatiju. Neke danska poljoprivredna gospodarstva već 22 godine imaju izuzeće od direktive o nitratima, ali uskoro će moći rasipati manje životinjskog stajskog gnoja na travnjacima. Zbog toga će se u kratkom roku za milijun tona stajskog gnoja morati pronaći drugo mjesto.
Gubitak derogatije ima velike posljedice za sektor govedarstva, budući da otprilike 40 posto danskih mljekara koristi ovu mogućnost. Stočari će morati pronaći do 35 posto više površine za odlaganje stajskog gnoja, što se procjenjuje na dodatnih 30.000 hektara. Slična situacija prijeti i u Irskoj.
U proteklim godinama nizozemski ministri poljoprivrede uzaludno su pokušavali dobiti suglasnost za daljnje odgode. O tome s Bruxellesom nije bilo moguće razgovarati, dijelom zato što je već na snazi višegodišnja postepena odgoda ukidanja derogatije.
Mogućnost smanjenja stočnog fonda već nekoliko mjeseci zauzima visoko mjesto na danskom dnevnom redu, dijelom nakon što je stručni odbor („zelena tripartita“) savjetovao uvođenje dodatnog poreza na emisiju dušika. U tom slučaju stočari bi mogli dobiti subvencije za prelazak na održivu i klimatski neutralnu proizvodnju hrane.