U viziji budućnosti koju je Draghi sastavio na zahtjev predsjednice Komisije Ursule von der Leyen navodi se da EU zaostaje za Sjedinjenim Državama i Kinom u području inovacija, produktivnosti i gospodarskog rasta. Smatra da postoji hitna potreba za zajedničkom europskom strategijom kako bi se ta zaostalost nadoknadila.
Isprva je ugledni Draghi svoje preporuke trebao predstaviti neposredno prije izbora za Europski parlament (krajem travnja, početkom svibnja), no odgodio ih je za neposredno prije imenovanja nove Europske komisije. Prema izvještajima, predsjednica Komisije Von der Leyen u utorak u Strasbourgu dolazi s prvim imenovanjima novih povjerenika.
Prema Draghiju, EU bi trebala ulagati oko 800 milijardi eura godišnje, što odgovara približno 4,5% godišnjeg BDP-a EU-a. Ulaganja bi trebala biti usmjerena na strateške sektore poput tehnologije, zelene energije i industrijske modernizacije. To je neophodno za konkurentnost s brzo rastućim gospodarstvima SAD-a i Kine.
Kako bi to financirala, predlaže zajedničko zaduživanje putem tzv. euroobveznica. To bi trebalo pomoći zajedničkom financiranju europskih javnih rashoda kao što su infrastruktura, obrana i inovacije. Iako je takav prijedlog bio uspješno primijenjen nakon koronakrize putem Europskog fonda za oporavak, sada (još?) nailazi na protivljenje nekih država članica, uključujući Njemačku, Nizozemsku i skandinavske zemlje, koje su oprezne prema preuzimanju zajedničkog duga.
Draghi naglašava potrebu snažne EU na svjetskoj sceni, osobito u gospodarskom pogledu. EU riskira da bude nadmašena od strane SAD-a i Kine ako se brzo ne poduzmu mjere. Posebno je zabrinjavajuća tehnološka zaostalost Europe.
Samo četiri od pedeset najvećih tehnoloških tvrtki u svijetu su europske, dok obećavajući europski start-upovi često odlaze u SAD u potrazi za boljim prilikama za financiranje i tržištem. Draghi upozorava da Europa riskira „spor kraj” ako ne reagira brzo.
Draghi također zagovara ukidanje nacionalnih veta unutar Europskog vijeća kako bi se brže donosile odluke i vodila učinkovitija zajednička gospodarska politika. Smatra da se sustav sastanaka i proces odlučivanja u Bruxellesu mora znatno poboljšati. O tome se unatoč čestim raspravama tijekom petogodišnjih izbora za EU rijetko postižu kompromisi i odluke.