U EU vina mogu biti crvena, bijela ili rose, ali rijetko se može govoriti o "zelenoj" proizvodnji vina, kaže ERK.
Europski državni revizor žali zbog toga što vinska politika, unatoč velikim sredstvima koja su uložena, jedva da je doprinijela boljem okolišu. Dok se u poljoprivrednoj politici desetci posto sredstava preusmjeravaju prema ekološkim shemama i prirodnim ciljevima, u vinskoj industriji je tek oko pet posto subvencija posebno namijenjeno za to.
Financijska podrška također samo malo doprinosi poboljšanju konkurentnosti u odnosu na zemlje koje nisu članice EU.
U posljednjih deset godina godišnje je utrošeno oko 500 milijuna eura iz EU fondova za pomoć vinogradarima, ali postoji vrlo malo dokaza da je ta financijska potpora doista pomogla klimi ili sektoru u cjelini, zaključio je Europski državni ured za reviziju (ERK).
U okviru Zajedničke poljoprivredne politike proizvođači vina mogu dobiti financijsku podršku za restrukturiranje svojih vinograda, kako bi postali konkurentniji te za uvođenje sustava koji smanjuju njihov ekološki otisak.
Pet država koje su posjetili revizori – Španjolska, Francuska, Italija, Grčka i Češka – činile su 70% isplata restrukturiranja iz EU fondova. Financiranje je jednostavno odobreno za sve zahtjeve koji su udovoljavali uvjetima, bez korištenja "kriterija za odabir projekata za promicanje konkurentnosti", navode revizori.
"U praksi projekti nisu bili usmjereni na smanjenje klimatskog i/ili okolišnog utjecaja vinogradarstva. U određenim slučajevima uočili smo da su mogli imati i suprotan učinak, kao što je prelazak na sorte koje zahtijevaju više vode, uvođenje sustava za navodnjavanje", istaknuli su revizori.
"Promicanje konkurentnosti vinske industrije je ključno i osobito relevantno za EU, ali to mora ići ruku pod ruku s boljom ekološkom održivošću", kaže Joëlle Elvinger, članica ERK-a koja je vodila ovu reviziju. "U svakom slučaju, možemo zaključiti da EU još mora postići rezultate u oba cilja."