Ministri poljoprivrede zemalja članica EU raspravljaju u ponedjeljak u Bruxellesu o napretku u poljoprivrednoj politici, kao i o smanjenju uporabe kemikalija i sredstava za zaštitu usjeva.
EU smatra da uporaba pesticida mora biti prepolovljena do 2030. godine, dok Pariški klimatski sporazum cilja na ograničenje globalnog zatopljenja na najviše 2 stupnja Celzija, s preferencijom od 1,5 stupnjeva. Ekološke udruge smatraju da mnoge zemlje zadovoljavaju samo minimalne zahtjeve, što dovodi do neaktivnosti na područjima gdje je to najpotrebnije, tvrde oni.
EU je već poduzela važne korake za poticanje prijelaza prema održivoj poljoprivredi, što te organizacije i priznaju. No, prema njihovim riječima, još je mnogo posla potrebno kako bi se poljoprivredni sektor učinio održivijim. Ključno je da Europska komisija poveća pritisak na države članice da prilagode svoje nacionalne strateške planove i da se poveća odgovornost o načinu korištenja poljoprivrednih subvencija.
Organizacije navode da nacionalni strateški planovi ne uspijevaju odgovoriti na hitnu krizu gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena. Očekuje se da će to dovesti do daljnjeg pada biološke raznolikosti i gubitka staništa za životinje.
Izvještaj ove tri ekološke organizacije također ističe da je potrebno više pažnje usmjeriti na smanjenje emisija stakleničkih plinova i smanjenje korištenja poljoprivrednog zemljišta.
Ekološke udruge naglašavaju da održiva poljoprivreda nije samo dobra za okoliš, već i za same poljoprivrednike. Prakse održive poljoprivrede mogu smanjiti troškove, na primjer kroz manju uporabu zaštitnih sredstava i poboljšanje zdravlja tla, što, prema njima, vodi do većih prinosa.
Također može poboljšati kvalitetu i nutritivnu vrijednost naše hrane, što je bolje za naše zdravlje i dobrobit. Nadalje, održiva poljoprivreda može pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova, što je ključno za ograničavanje globalnog zatopljenja i suzbijanje negativnih posljedica klimatskih promjena.