Mađarska ove je godine rotirajući predsjednik Europske unije, s prvenstveno organizacijskim i ceremonijalnim zadacima i funkcijama. Unutar EU već godinama se mađarski premijer smatra izazivačem i remetiteljem. On je jedan od rijetkih europskih čelnika koji zagovara ruskog predsjednika Putina, protiv kojeg se na Međunarodnom kaznenom sudu ICC u Haagu vodi istraga.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je da politika pomirenja prema Putinu neće uspjeti te je pozvala na jedinstvo i odlučnost u postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini.
Europska komisija sada razmatra mogućnost odgode ili preispitivanja posjeta čelnika EU Mađarskoj kao posljedicu Orbánovih samostalnih poteza. Na primjer, EU samiti neko vrijeme možda neće biti održavani u Budimpešti.
Orbán je branio svoj posjet tvrdeći da je dijalog s Rusijom nužan unatoč trajnom ratu u Ukrajini. Međutim, taj stav je u suprotnosti sa širim EU pristupom, koji cilja na izolaciju Rusije sankcijama i pružanjem potpore Ukrajini.
Josep Borrell, šef EU diplomacije, kritizirao je Orbánov posjet naglasivši da mađarski premijer nije govorio u ime EU. Borrell je naglasio da takvi jednostrani koraci mogu potkopati jedinstvo EU i oslabiti zajedničke napore u suprotstavljanju ruskoj agresiji.
Orbánov sastanak s Putinom obuhvatio je razgovore o energetskoj sigurnosti i gospodarskoj suradnji, teme koje su prema Orbánu ključne za Mađarsku. Međutim, ove uske veze s Rusijom smatraju problematičnima drugi članovi EU koji žele naglasiti solidarnost s Ukrajinom i strogo pridržavanje sankcija protiv Rusije.