U igri je iznos od oko 686 milijuna eura EU potpora, koji sada Europska komisija potražuje natrag. Taj novac bio je namijenjen za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u ciparskoj luci Vasilikos. Postoji sumnja da sredstva nisu korištena u skladu s pravilima te da bi mogla biti riječ o korupciji i nesavjesnom upravljanju.
Važan prateći razvoj događaja je i Kina koja se povlači kao financijer projekta Vasilikos. Kina je u početku obećala značajna ulaganja. Ovo povlačenje predstavlja veliki financijski i logistički udarac za projekt te ugrožava njegov nastavak.
Povećani kapacitet za pretovar ukapljenog prirodnog plina postao je posebno važan nakon što je Europska unija prije dvije godine odlučila gotovo u potpunosti bojkotirati uvoz plina iz Rusije zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Paralelno s europskom istragom, vlasti na Cipru također su pokrenule istragu o mogućim neregularnostima u postupku javne nabave projekta.
LNG projekt u ciparskoj luci Vasilikos, koji je prvotno trebao postati prva terminalna stanica za uvoz ukapljenog prirodnog plina na Cipru, trebao je odigrati ključnu ulogu u diverzifikaciji europske energetske opskrbe. U lukama drugih zemalja EU ubrzano se grade terminali za pretovar, a već se koriste i privremene instalacije na privezanima brodovima.
Više ovakvih dodatnih terminala je već u funkciji u različitim lukama EU. Terminal za LNG u sjevernoj nizozemskoj luci Eemsmond već koristi dva broda s takvim terminalskim instalacijama. Ukapljeni prirodni plin prečrpava se na temperaturi od -162 stupnja Celzija, a potom se odmah ubacuje u plinsku mrežu tvrtke Gasunie. Ukapljeni prirodni plin uvoz se iz Bliskog istoka i Amerike. Njemačka također ima pet ovakvih plutajućih LNG instalacija.