Sankcije su usmjerene na trojicu izraelskih doseljenika i četiri organizacije koje EU smatra uključenima u nasilje i ekstremizam na Zapadnoj obali. Mjere uključuju zabrane putovanja i zamrzavanje njihovih sredstava.
Dogovor je mjesecima izostajao jer je Mađarska blokirala daljnje sankcije. Nakon političkih promjena u Budimpešti nestao je otpor novim mjerama i zemlje EU uspjele su postići dogovor.
Posljedice
Šefica europske diplomacije Kaja Kallas izjavila je da je vrijeme za prekid zastoja. Prema njezinim riječima, nasilje i ekstremizam moraju imati posljedice. I drugi europski ministri naglasili su da nasilje izraelskih židovskih ekstremista nad palestinskim stanovnicima mora odmah prestati.
Promotion
Nove sankcije ne odnose se samo na izraelske doseljenike i organizacije. EU istovremeno poduzima mjere protiv članova Hamasa. Prema različitim zemljama EU, to je bilo nužno za širu podršku paketu mjera.
Dnevno nasilje
Od početka rata u Gazi u listopadu 2023. nasilje na Zapadnoj obali znatno se povećalo. U mnogim područjima gotovo svakodnevno dolazi do sukoba između izraelskih snaga, doseljenika i Palestinaca.
EU je ranije već uveo sankcije protiv osoba i organizacija na Zapadnoj obali. Međutim, daljnje proširenje tih mjera dugo je bilo blokirano unutar Europske unije.
Još uvijek podijeljeni
Ostale mjere protiv Izraela i dalje izazivaju velike podjele. Nekoliko zemalja članica želi uvesti strože mjere protiv trgovinskih odnosa ili protiv uvoza proizvoda iz izraelskih naselja, no o tome nije postignut sporazum.
Španjolska i Irska spadaju u zemlje koje inzistiraju na oštrijim gospodarskim mjerama. Druge zemlje, uključujući Njemačku i Italiju, ostaju oprezne prema ograničenjima trgovinskih sporazuma s Izraelom.
Lažna simetrija
Izrael je oštro reagirao na odluku EU-a. Ured premijera Benjamina Netanyahua izjavio je da Europa stvara „lažnu simetriju“ između izraelskih građana i Hamasa. Izrael smatra da sankcije prikazuju „moralni bankrot“ Europske unije.