Europska komisija pokušava ublaženim prijedlogom o ulaganju u nove plinske i nuklearne elektrane izbjeći prijeteći sukob među zemljama EU-a. EU povjerenici su procurili prijedlog poreza u kojem se ulaganja u nuklearnu energiju i plin u nekim slučajevima nazivaju 'ekološki prihvatljivima'.
Prijedlog je poslan zemljama EU-a, ali još nije službeno objavljen ni poslan zastupničkim skupinama Europskog parlamenta. Ulaganja u nuklearne objekte prema novim EU poreznim pravilima ('taksonomiji') dobila bi zeleno označavanje samo ako se koriste najnovije tehnologije. Također, mora postojati dovoljno novca i konkretan plan za skladištenje i tretman nuklearnog otpada.
Nove plinske elektrane dozvoljene su samo ako emitiraju znatno manje CO2. Predložena 'iznimka' vrijedila bi samo za sljedećih 20 godina.
Prijedlog je vrlo kontroverzan i već je prošli mjesec izazvao žustre rasprave među europskim šefovima država i vlada. Francuska i desetak drugih zemalja zagovaraju nuklearnu energiju kao pomoć u prijelazu prema klimatskoj neutralnosti koju si EU postavlja do 2050. Međutim, među protivnicima su Austrija i Njemačka, osobito zbog opasnosti od nuklearnog otpada.
Najveća zamjerka ekoloških pokreta i mnogih zemalja EU je da nove plinske i nuklearne elektrane, financirane uz potporu Bruxellesa, usporavaju razvoj istinski čistih izvora energije poput sunca i vjetra. Boje se da će investitori nastaviti ulagati u energiju koja nije toliko ekološki prihvatljiva, što će smanjiti ulaganja u inovacije.
Nizozemski europarlamentarac Bas Eickhout (Zeleno-lijevi) govorio je o 'greenwashingu' i nedavno rekao da bismo tada mogli zaboraviti Pariški sporazum. Komesar za klimu Frans Timmermans ranije je o subvencijama za nove nuklearne elektrane rekao da mu po tome ne treba, iako je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen za to.
Prema izvorima, malo je vjerojatno da će protivnici u Europskom vijeću uspjeti prikupiti kvalificiranu većinu za promjenu stava Komisije. Za to je potrebno 15 država članica koje zajedno predstavljaju 65 posto stanovništva Europe. Vjerojatnost odbijanja u Europskom parlamentu je nešto veća.
Kompromise o dopuštanju novih ulaganja u plinske i nuklearne elektrane pod strožim uvjetima smatra se pobjedom francuskog predsjednika Macrona. On to zagovara već godinama, a u sljedećih šest mjeseci je i predsjednik EU-a.
Upravo prošlog vikenda u Njemačkoj su zatvorene tri nuklearne elektrane. U zemlji ostaju još tri koje će zatvoriti za godinu dana. Njemačka potpuno odustaje od nuklearne energije za proizvodnju struje. Odluka je donesena još 2011. godine. Izravan povod bila je nuklearna katastrofa u japanskom Fukushimi.
U Nizozemskoj je trenutno jedina nuklearna elektrana u nizozemskom okrugu Zeeland u Borsseleu. Ta nuklearna elektrana kapaciteta 485 megavata osigurava oko 3 posto potrebne električne energije u zemlji. Riječ je o starijoj elektrani, izgrađenoj 1973. godine. Nuklearna elektrana Dodewaard bila je prva nizozemska nuklearna elektrana, puštena u rad 1969. godine, a proizvodnja struje u njoj je prestala 1997. godine.