Finska je predložila novi prijedlog za razbijanje ćorsokaka oko višegodišnjeg proračuna Europske unije (2021.-2027.). Rotirajuće finsko predsjedništvo predlaže povećanje opsega EU proračuna na 1,07 posto europskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). To je manje nego što su tražila Europska komisija i Europski parlament, ali više nego što su neki EU-ovi članovi spremni platiti.
Prijedlog se nalazi negdje između želje nove Europske komisije (1,11 posto EU BDP-a) i sadašnjeg proračuna (1,00 posto). Finska smanjuje 12 posto kohezijskih fondova za potporu ekonomski slabijim regijama. Također, prema Finskoj, proračun za poljoprivredu bit će znatno smanjen. Taj proračun bit će manji za 13 posto.
Smanjenje od 13 posto proračuna za poljoprivredu teško će pogoditi poljoprivredne zemlje, no to se već očekivalo i bilo je predvidljivo. Svakih sedam godina utvrđuje se proračun za zajedničku poljoprivrednu politiku, a prije 7, 14 i 21 godinu upozoravalo se da previše EU novca odlazi poljoprivrednim poduzećima.
Zbog uzastopnih izbora u različitim zemljama EU-a, zbunjenosti oko Brexita, stalne migracijske krize i straha od moguće nove financijske krize, pregovori o reformi Zajedničke poljoprivredne politike zapali su u ćorsokak. Sada je sredina 2021. godine u Bruxellesu zacrtan kao početni datum. Činjenica da se već sada značajno štedi znak je upozorenja.
Izvorni prijedlog (stare) Komisije za novi višegodišnji proračun već je bio pod snažnom kritikom. Tendencija je bila: još manje novca za poljoprivredu (stup 1) i daljnje pomicanje prema mjerama zaštite okoliša i klime (stup 2), uz mogući linearni rez ukupnog proračuna za poljoprivredu od 10 posto. To znači daljnje znatno smanjenje potpore za prihode. O tome je novi (poljski) povjerenik za poljoprivredu Wojciechowski mudro šutio tijekom svoje saslušanja u Europskom parlamentu, jer bi u suprotnom odmah mogao izgubiti podršku.
S 1,07 posto finski prijedlog ipak ostaje iznad sadašnje veličine proračuna. To je trn u oku za četiri sjeverne zemlje EU-a poput Nizozemske i Njemačke. One smatraju da proračun EU-a ne smije rasti nego mora se smanjiti zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva. Te države članice žele zadržati proračun na 1 posto BDP-a.
Svojim stavom ti četvorica čelnika vlada kreću u konfrontaciju s ostalim zemljama EU-a, Europskom komisijom i Europskim parlamentom, koji smatraju da je nemilosrdna granica od 1 posto proračunskih rashoda nerealno niska.
Neugodna vijest za 'škrtice četvorku', kako ih u Bruxellesu nazivaju, jest da Njemačka (najveći plativac u EU) neće prihvatiti nultu granicu. Prema uključenim izvorima, savezna kancelarka Merkel ne želi staviti svoj potpis jer smatra 1,00 posto suviše rigidnim. Drži svoje opcije otvorenima za kompromis koji bi mogao biti skuplji.