Sljedeći tjedan u Bruxellesu i Europskoj uniji održava se 'Zeleni tjedan'. I europski ministri poljoprivrede, i Poljoprivredni odbor te Europski parlament ovaj tjedan donose važne odluke o novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP), barem je to namjera.
Unatoč više od dvije godine pripremnih pregovora, ministri poljoprivrede i političke grupacije u Europarlamentu još uvijek se ne slažu oko desetaka pitanja, niti međusobno, niti unutar vlastitih redova.
Europarlamentarci raspravljaju i glasaju o planovima za reformu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Ta revizija ima za cilj učiniti ZPP održivijim, snažnijim i fleksibilnijim. Paket uključuje planove za jačanje obaveznih klimatskih i okolišnih praksi, smanjenje plaćanja velikim poljoprivrednim poduzećima te osiguranje više sredstava za manje tvrtke i mlade poljoprivrednike.
Radi se o tome kako će EU u razdoblju od 2021. do 2027. ukupno potrošiti 386,7 milijardi eura na poljoprivrednike i ruralna područja. Ministri zasjedaju u ponedjeljak i utorak u Luxemburgu (uz mogućnost produženja do srijede), a Europski parlament glasuje od ponedjeljka do petka o stotinama smjernica za amandmane (s mogućim produženjem do petka navečer).
Prema trenutačnom stanju stvari, posljednji glasovi vjerojatno će biti obrađeni tek u petak oko 17:30 sati. Neki promatrači smatraju moguće da će se rasprave dovršiti tek na sljedećem plenarom zasjedanju u studenom.
Politički čelnici triju najvećih grupacija u EP-u prošlog su tjedna izjavili da su postigli "smjernu kompromisnu odluku". Kršćanski demokrati (EPP), socijaldemokrati (S&D) i liberali (Renew) drže šezdeset posto od 705 mjesta. No nije nimalo sigurno hoće li njihova frakcijska disciplina funkcionirati jer je prošlog tjedna već bilo jasno da su Poljoprivredni odbor AGRI, Odbor za proračun (BUDG) i Odbor za okoliš (ENVI) i dalje podijeljeni oko financiranja budućeg smjera.
Izvor velike podijeljenosti je pitanje u kojoj mjeri poljoprivreda u budućnosti treba poštivati nove klimatske i okolišne propise. U poljoprivrednim krugovima Zeleni plan (Green Deal) smatraju velikim krivcem i kamenjem spoticanja. Neki smatraju da su trenutačni kompromisi u parlamentu i Vijeću ministara prvi korak prema odustajanju od kriterija Zelenog plana unutar nove ZPP politike.
Osim toga, "kompromis" triju čelnika frakcija tumači se kao poraz za S&D grupaciju. Prema riječima oporbenih stranaka u Parlamentu, socijaldemokrati su pristali na strategiju EPP-a i Renew da "sada uhvate ono što je ostvarivo". Lijeva opozicija kritizira S&D da ne drže dovoljno do okolišnih i klimatskih ciljeva Zelenog plana te da "nova" ZPP pokušava izbjeći prijeko potrebnu održivost.
Slična nesuglasica postoji i među ministrima poljoprivrede zemalja EU-a. Pitanje je hoće li se uskoro 20 posto sadašnjih poljoprivrednih subvencija usmjeriti na "organske" ciljeve ili hoće li to biti 30 posto. Hoće li doći do potpune zabrane korištenja kemijskih sredstava za zaštitu usjeva ili samo djelomične. Hoće li to stupiti na snagu odmah ili tek za nekoliko godina. Također, ministri se i dalje ne slažu koliko posto poljoprivrednih površina treba ostati slobodno za cvjetne trake i raspršivače.
Kada ministri i Europski parlament zauzmu svoje konačne stavove, obje strane će se još morati usuglasiti međusobno, a zatim i s Europskom komisijom. Zbog toga nova ZPP najvjerojatnije neće stupiti na snagu prije 2023. godine.