Te su dvije zemlje smatrale da bi se trenutna Unija prvo trebala reorganizirati i modernizirati prije nego što se novi članovi prime. Nije jasno je li zbog ruskog rata protiv Ukrajine sada drugačije mišljenje.
Europski parlament smatra da kandidati za članstvo ne bi trebali biti samo Moldavija i Ukrajina, već i Bosna i Hercegovina. Eurozastupnici ipak smatraju da kriteriji za pristupanje trebaju biti izmijenjeni: pregovori bi trebali biti završeni unutar šest godina, a također bi se trebale moći uvesti privremene sankcije.
Zastupnici vide politiku proširenja kao najsnažniji geopolitički adut EU, osobito s obzirom na sve veću prijetnju od Rusije. Već sada zemlje koje žele pristupiti mogu uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s onom EU. Neki to i čine.
Europarlamentarci međutim kritički gledaju na Srbiju, koja nije prihvatila sankcije EU protiv Rusije. Prema eurozastupnici Tineke Strik (GroenLinks), ruska agresija je 'ispravno' dovela do većeg interesa za proširenje EU.
Nizozemska i dalje protivi primanju Bugarske u područje slobodnog putovanja unutar Europe, odnosno u Schengenski prostor. Rumunjska i Hrvatska međutim spremne su biti primljene. Prema nizozemskom premijeru Marku Rutteu, Bugarska još nije ispunila uvjete da Bugari putuju kroz zemlje EU bez kontrole putovnica.
Rutte je odluku o sadašnjem prihvaćanju Rumunjske nazvao "velikim korakom", nakon što je Nizozemska dugi niz godina blokirala njihov ulazak u Schengen. Europska komisija i Europski parlament smatraju da su sve tri zemlje članice poštivale dogovore koji su ranije postignuti.
8. prosinca o ovom će se pitanju raspravljati na sastanku ministara pravde i unutarnjih poslova EU. Za glasovanja o prijemu novih Schengenskih zemalja kao i za proširenje EU potrebna je jednoglasnost.