Europska unija mora dobiti više ovlasti i postati učinkovitija. Također, europski dužnosnici trebaju imati više moći, a ponekad treba ukinuti pravo veta država članica EU-a. Stoga je potrebno preispitati neke europske ugovore, smatra Europski parlament.
Europski parlament je u četvrtak usvojio neobvezujuću rezoluciju u kojoj poziva države članice da se posvete takvim promjenama i sazovu konferenciju o tome. Europarlamentarci žele ukinuti pravo veta državnika kada su u pitanju sankcije ili izvanredne situacije. Trenutno se o takvim pitanjima mora postići jednoglasnost svih država članica EU-a.
Nije riječ samo o promjenama u procesu donošenja odluka između ministara i država članica EU-a, već i u Europskom parlamentu treba doći do promjena. Tako zastupnici žele moći sami podnositi, mijenjati ili povlačiti zakone. Time bi političari dobili više moći i postali bi dio zakonodavnog procesa.
Promotion
Rezolucija Parlamenta proizlazi iz Konferencije o budućnosti Europe, u sklopu koje je temeljito raspravljano s vladama, građanima i organizacijama o tome kako nastaviti europski projekt. Dana 23. i 24. lipnja sastaju se šefovi država i vlada 27 država članica. Na ovom EU-summitu, prema EP-u, trebaju se donijeti ključne odluke o modernizaciji EU-a.
Belgijski europarlamentarac Guy Verhofstadt (Open VLD) izjavio je da je, zbog trenutnog pravila jednoglasnosti, trebalo tri mjeseca da se postigne dogovor o sankcijama protiv Rusije.
Poznato je da je francuski predsjednik Macron ranije zagovarao modernizaciju EU-a te želi proširiti njezine zadatke u gospodarskom i industrijskom sektoru. Međutim, želi više ovlasti za ministre, a manje za EU-institucije.
Također se zna da Macron želi razmatrati pristup novih država članica tek "nakon što EU najprije dovede vlastiti dom u red." Na EU-summitu krajem ovoga mjeseca, uglavnom zbog ruske invazije na Ukrajinu, na dnevnom redu su pristupni postupci za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju.
To nisu jedine zemlje koje žele pristupiti EU-u. Turska je kandidatkinja za članstvo već 23 godine, kao i Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija. Osim toga, potencijalni kandidati su Kosovo i Bosna i Hercegovina, koji su još udaljeniji od članstva.