Europski revizorski sud (ERS) smatra da Europska unija mora ulagati više i drugačije ako želi u potpunosti zaustaviti zagađenje zraka. EU također ne čini dovoljno da osigura da se postojeće subvencije i investicije preusmjere na održive aktivnosti.
Za prijelaz na gospodarstvo s neto nultom emisijom potrebna su, osim državnih subvencija, značajna privatna i javna ulaganja. U posebnom izvješću Europskog revizorskog suda poziva se na dosljedniju akciju EU-a. Ranije je Revizorski sud već zagovarao uvođenje načela „onečišćivač plaća“ i u poljoprivredi.
„Djelovanje EU-a u području održivog financiranja dat će puni učinak tek kad se uvedu dodatne mjere kojima će se vrednovati okolišni i socijalni troškovi neodrživih aktivnosti“, izjavila je Eva Lindström iz Europskog revizorskog suda.
„Neodrživo poslovanje i dalje je previše profitabilno. Europska komisija učinila je mnogo da se ta nedostatna održivost učini vidljivom, no temeljni problem još treba riješiti.“
Glavni problemi su što se negativni okolišni i socijalni utjecaji neodrživih aktivnosti ne naplaćuju te što nije jasno što je održivo, a što nije. Revizorski sud smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi se osiguralo da se ukupni okolišni troškovi uključe u cijenu dozvola za emisiju stakleničkih plinova.
Mnoge gospodarske djelatnosti u EU i dalje su vrlo ugljično intenzivne. Kako bi se postigao cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030., prema podacima Europske komisije, samo u energetskom sustavu bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja od oko 350 milijardi eura.
Stručnjaci procjenjuju da će za postizanje neto nulte emisije u EU do 2050. godine, u razdoblju od 2021. do 2050., biti potrebna ukupna godišnja ulaganja od otprilike 1 bilijun eura.