Taj novi ured će objediniti istrage koje već provodi Međunarodni kazneni sud ICC i višestruki istražni tim (JIT) kojim upravljaju Litva, Poljska i Ukrajina. Osim toga, Eurojust je u četvrtak, godinu dana nakon početka ruskog rata u Ukrajini, objavio da je uspostavio i bazu podataka za prikupljanje elektroničkih dokaza.
Istražitelji su već prikupili dokaze protiv 276 osoba, od kojih je 99 već optuženo. Još se ne objavljuju detalji o identitetu i optužbama. Na pitanje novinara hoće li i kada ruskog predsjednika Putina dovesti pred sud, predsjednik Eurojusta Ladislav Hamran rekao je da će međunarodno suđenje ovisiti o međunarodnom dogovoru, no "taj dan sigurno dolazi".
Uz to, Nizozemska želi u Haagu osnovati i europsku zapovjednu točku za procesuiranje zapadnih tvrtki koje izbjegavaju ruski bojkot. Taj pravosudni ured mogao bi surađivati s međunarodnim pravosudnim institucijama koje su već smještene u Haagu. Svi veliki EU-ovi članovi podržavaju tu inicijativu.
Države EU od ruske invazije na Ukrajinu među ostalim su ograničile i izvoz u Rusiju. No Kremlj masovno zaobilazi bojkot, primjerice uz pomoć stranih posrednika. Novi europski zapovjedni centar treba prikupljati informacije iz svih zemalja EU o tim zaobilaženjima, kaže Hoekstra.
U Ujedinjenim narodima već se dugo raspravlja o budućem procesuiranju Rusije, ruskih političara i vojnika zbog njihove uloge u ratu protiv Ukrajine. Još nema jasnoće o tome. Teoretski, u obzir dolaze Međunarodni sud pravde ili ICC, ali se može – poput tribunala za Jugoslaviju – osnovati i poseban sud UN-a. Vjerojatno će Rusija to blokirati u Vijeću sigurnosti UN-a.
Moguće je i u Nizozemskoj osnovati poseban sud po “ukrajinskom pravu”. To može bez Vijeća sigurnosti (čitaj: bez ruskog odobrenja). Takva je pravna konstrukcija ranije korištena za procesuiranje libijskih osumnjičenika za bombaški napad na američki avion iznad škotskog Lockerbija, putem posebnog suda u strogo čuvanom Kampu Zeist.