U četvrtak će se u Bruxellesu okupiti šefovi država EU kako bi razgovarali o novom višegodišnjem proračunu. S obzirom na velike nesuglasice, ovaj izvanredni financijski summit neće dovesti do dogovora ili sporazuma, već najviše do političkog konsenzusa o potrebi za modernizacijom opsega zadaća EU.
Srž problema je što mnoge zemlje i politički vođe priznaju da se način rada i opseg zadaća Europske unije, koja djeluje već 75 godina, mora „modernizirati“ te da EU mora preuzeti više i drugačijih zadataka. Primjeri za to su klimatska politika, Zeleni dogovor i nova energija, bolji nadzor vanjskih granica, pravedna raspodjela prijema tražitelja azila te moderna tehnološka politika.
No, budući da većina zemalja EU ne želi povećati svoj godišnji priljev u Bruxelles, nema novca za te nove željene zadatke, pa će se, dakle, morati rezati troškovi na postojećim zadacima. Pitanje je zašto EU i dalje mora raditi ono što radi desetljećima. Europska poljoprivredna politika, s 59 milijardi eura godišnje, što čini više od trećine ukupnog proračuna, važan je dio tog pitanja. Nizozemska je jedna od zemalja koje smatraju da se proračun za Zajedničku poljoprivredu politiku (ZPP) može smanjiti za četvrtinu.
Upravo je ovaj tjedan ugledni časopis Politico otkrio da se već duže vrijeme iza scene, na najvišoj razini u Bruxellesu, vodi borba oko poljoprivrednih subvencija. Najviši dužnosnik Odjela za poljoprivredu, glavni ravnatelj, protivi se da procjena i dodjela poljoprivrednih subvencija budu podređeni prebrzoj transformaciji prema Zelenom dogovoru. To proizlazi iz procurelih internih mailova.
Najviši poljoprivredni dužnosnik u Bruxellesu smatra da postojeće poljoprivredne subvencije ne smiju biti sada zaustavljene ili smanjene. Umjesto zaustavljanja, navodno je zagovarao prvo usporavanje. Očekuje se da će se posebno Francuska i Poljska protiviti smanjenju poljoprivrednih subvencija. U kompromisnom prijedlogu koji je predstavio predsjednik EU Charles Michel, mali dio sadašnjih subvencija predviđa se preusmjeriti u izravnu „potporu dohotku“ poljoprivrednika, a manje novca za velike poljoprivredne koncerne.
Krajem ožujka očekuju se prijedlozi o strategiji „od poljoprivrednika do stola“ i strategiji za biološku raznolikost 2030. godine. To će imati težinu u novoj ZPP, ako je suditi po Europskoj komisiji. Države članice EU morat će u svojim ZPP planovima osigurati da najmanje 40% izdvajanja doprinosi klimatskim ciljevima. Europski klimatski zakon to će učvrstiti, pa će novi ZPP planovi svakako biti procjenjivani u odnosu na klimatsku politiku. Zato se ne očekuje da će se u Bruxellesu sada već iznositi brojke o smanjenju poljoprivrednih izdataka.
Nizozemski premijer Mark Rutte u nadolazećim danima na posebnom EU-summitu inzistirat će na svojoj želji da se europski proračun i nizozemski doprinosi ne povećavaju. Čak i ako zbog toga dobije moderniji EU-proračun, premijer Mark Rutte ne želi povećati uplatu.
To je Rutte izjavio u utorak navečer tijekom debate u parlamentu u Haagu. Prijedlog koji je nedavno dao predsjednik EU Charles Michel, prema Ruttenim riječima, mora biti povučen. Nizozemski stav da se ne poveća europski proračun je, prema Rutteu, samo sredstvo da se osigura da Nizozemska u svakom slučaju ne plaća više nego što sada već plaća.
Europska komisija želi povećati proračun EU na 1,11 posto gospodarstva svih zemalja EU zajedno. Predsjednik EU Charles Michel kompromisno predlaže proračun od 1,074 posto. To za Nizozemsku znači povećanje od 2 milijarde eura. Rutte je otvoren za povećanje proračuna, pod uvjetom da to ne znači da će Nizozemska neto plaćati više.