Greenpeace, Finska udruga za zaštitu prirode i Amnesty International tvrde da se uglavnom moraju smanjiti emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi i transportnom sektoru. Također, ekološke udruge ističu da je masovna sječa drveća značajna prijetnja hvatanju ugljika u finskim šumama.
Drvna i papirna industrija iz prostranih šuma važan je stup finskog gospodarstva, ali novi zakoni EU o zaštiti prirode nameću strože uvjete. To isto vrijedi i za drvnu industriju u drugim šumovitim zemljama EU poput Švedske, Norveške i Češke, Slovačke i Rumunjske.
Nije prvi put da finske organizacije poduzimaju pravne korake. Godine 2022. podnesena je slična žalba, no odbijena je jer je zakon o klimi tada bio premalo star da bi se mogao učinkovito ocijeniti. Međutim, od tada se situacija pogoršala. U godišnjem klimatskom izvješću za 2023. finska vlada je sama priznala da ciljevi vezani uz klimu vjerojatno neće biti ispunjeni, što čini osnovu za ovu tužbu.
Promotion
Ekološke udruge u svojoj tužbi se pozivaju i na nedavnu presudu Europskog suda za ljudska prava (ECHR) protiv Švicarske, gdje je utvrđeno da nedostatne klimatske mjere predstavljaju kršenje ljudskih prava. Finske skupine se nadaju da će ta presuda postaviti presedan za njihovu vlastitu tužbu.
Finska vlada brani se tvrdnjom da već poduzima značajne napore kako bi ispunila klimatske ciljeve te da joj je potrebno vrijeme za uvođenje novih mjera. Ministar za klimu i okoliš Kai Mykkänen priznao je probleme s pohranom ugljika u šumama, ali je naglasio da postoje planovi za poduzimanje daljnjih koraka.
Ova tužba u Finskoj dio je šireg trenda u Europi, gdje ekološke organizacije sve češće pokreću pravne postupke protiv vlada koje smatraju da ne ispunjavaju svoje klimatske obveze. U Njemačkoj je skupina mladih osoba dobila povijesnu presudu protiv vlade, što je dovelo do strožih zakona o klimi.
Također, i u Nizozemskoj je 2019. sud naložio vladi da učini više u borbi protiv klimatskih promjena nakon postupka pokrenutog od strane Zaklade Urgenda. Takvi sudski postupci ističu sve veći pritisak na vlade da ozbiljno pristupe klimatskim promjenama i ispune svoje međunarodne obveze.