Predsjednik Macron je prilikom predstavljanja svoje ekološke politike ponovio svoju doktrinu u vezi s poljoprivrednom politikom: bez pretjeranog prijenosa europskih propisa, bez novih ograničenja bez 'klauzule ogledala' za uvoz, bez zabrane fitosanitarnih sredstava "bez rješenja".
Francuska se muči s smanjenjem emisija u poljoprivredi, koje su najviše među svim europskim zemljama, kao i u prometu. Godine 2018. pokret "žutih prsluka" natjerao je francuskog predsjednika da odustane od planiranog povećanja trošarina na gorivo. Sada on, između ostalog, najavljuje bonove za popust na gorivo za one s najnižim primanjima te povoljan ugovor o leasingu za električne automobile.
Više od dvije milijarde eura iz novog fonda bit će namijenjeno poljoprivredi i biološkoj raznolikosti, od čega 500 milijuna eura za ponovnu sadnju stabala i krajolika. Milijarda eura izdvojena je za istraživanje alternativnih rješenja za pesticide, izjavio je ministar Marc Fresneau za medije.
U 2022. poljoprivreda je bila odgovorna za 21% emisija stakleničkih plinova u Francuskoj, odmah iza prometa (29%). Gotovo polovica poljoprivrednih emisija potječe od metana, koji je izravno povezan s uzgojem i preživljavanjem životinja.
Među najavljenim mjerama, vlada želi smanjiti udio mesa u prehrani. Procjenjuje se da bi se izbjeglo 20 milijuna tona emisija ako bi polovica francuskih potrošača smanjila dnevni unos mesa.
Ministar Fresneau također je najavio da će se u 2024., 2025. i 2026. godini dodatno godišnje izdvajati 10 milijuna eura za promociju organskih francuskih prehrambenih proizvoda, s ciljem da se do 2030. udio organskog poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj udvostruči. Kupovina organskih proizvoda u Francuskoj prošle je godine pala za 4,6%.