Europska komisija u lipnju donosi zakonski obvezujuće ciljeve za smanjenje bacanja hrane. Već 2015. godine države članice EU obvezale su se prepoloviti količinu bačene hrane do 2030., ali do sada je učinjeno vrlo malo na tome.
Panel građana o bacanju hrane sredinom veljače okupio je 150 ljudi iz svih država članica EU-a u Bruxellesu kako bi osmislili planove za smanjenje 57 milijuna tona hrane bačene svake godine u Uniji.
Dok svaki građanin EU-a godišnje baci oko 127 kg hrane, u svijetu oko 36 milijuna ljudi ne može si priuštiti pristojan obrok niti svakog drugog dana.
Više od polovice otpada hrane dolazi iz domaćinstava, no i primarni proizvođači te trgovci na malo značajno doprinose problemu. Prva preporuka panela bila je „Što bliže seljak, to sretniji potrošač“.
Panel građana EU-a pozvao je EU da potiče proizvođače hrane i trgovinske lance da svoje zalihe nabavljaju od najbližih proizvođača. Ovo bi smanjilo potrebu trgovaca da previše naručuju, jer se proizvodi s obližnjih područja brže mogu dopuniti.
Praksa bacanja „ružnih“ ili „nepravilno oblikovanih“ prehrambenih proizvoda također mora postati predmetom pozornosti jer je odbojnost trgovaca prema njima poticaj za bacanje hrane. To je također istaknuto u preporuci „Proširite definiciju bacanja hrane“. U njoj se navodi da se i neprobana hrana treba smatrati bacanjem hrane.
Osim toga, seljacima treba omogućiti da „manje savršene, ali još uvijek jestive proizvode“ plasiraju na tržište. Svaka zemlja bi također trebala poticati svoje seljake da uz svoje poljoprivredne površine postavljaju ploče na kojima piše da prolaznici i građani mogu uzimati nebranih proizvoda.
Panel je također predložio financijsku potporu udrugama poput banaka hrane koje pomažu lokalnim poljoprivrednicima u upravljanju bacanjem hrane.