Hrvatski premijer Andrej Plenković jasno je dao do znanja da Hrvatska, najnovija članica EU-a, želi što prije postati dio unutarnjih krugova Unije i pridružiti se vizno-neovisnoj Schengenskoj zoni. Također želi što prije uvesti euro kao sredstvo plaćanja.
Plenković je u srijedu u Zagrebu razgovarao s grupom od 60 novinara sa sjedištem u Bruxellesu povodom inauguracije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Hrvatska preuzima rotirajuće predsjedanje od Finske.
Osim prioriteta hrvatskog predsjedanja koje su u proteklim danima istaknute, Plenković je naglasio da postoje dva važna nacionalna cilja za njegovu zemlju: pristupanje Schengenu i eurozoni.
Na europskom planu predstoji mnogo za napraviti u narednih šest mjeseci. Naravno, tu je i brexit. Velika Britanija bi od 1. veljače trebala izaći iz EU-a, no do kraja godine mora biti postignut trgovinski sporazum između Londona i Bruxellesa. Uz to, u hrvatskoj prijestolnici Zagrebu bit će organiziran Balkanski summit koji će razmatrati proširenje Europske unije. Hrvatska je 2013. bila zadnja, 28. članica koja je pristupila EU-u. Proširenje s Crnom Gorom i Albanijom trenutačno blokiraju Francuska i Nizozemska.
Druge važne teme su uspostavljanje višegodišnjeg proračuna do 2027., rješavanje migrantskog pitanja te ponovni razvoj klimatskog sporazuma koji treba dovesti do emisijske neutralnosti do 2050. Hrvatska želi pristupiti Schengenskoj zoni i odreći se nacionalne valute kune; najkasnije do 2024. treba usvojiti euro.
Hrvatska je nedavno izabrala centrističkog lijevog predsjednika. No desno-nacionalistički pokreti i dalje su snažno prisutni u zemlji koja je prva polovica 2020. predsjedavala Europskom unijom. Prošle nedjelje održani su predsjednički izbori u Hrvatskoj. U drugom krugu socijaldemokratski kandidat Zoran Milanović (53) pobijedio je konzervativnu aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović s 52,7 prema 47,3 posto. Njegov petogodišnji mandat počinje u veljači.
Novi hrvatski predsjednik nakon pobjede nastojao je pronaći ispravne riječi. Želi biti predsjednik svih 4,5 milijuna Hrvata, iznad stranaka, države koja je liberalna, demokratska i proeuropska. Ne želi voditi politiku u stražnjim sobama. Ne želi više govoriti o prošlosti i strogo će djelovati unutar Ustava, rekao je Milanović.
Sve to je, naravno, trebalo biti riješeno davno u Hrvatskoj. Ovaj popis pokazuje koliko Hrvatskoj još uvijek nedostaje u mnogim područjima, s pojmovima kao što su korupcija, nepotizam, nekažnjene ratne zločine i loši odnosi sa susjedima. Sa Srbijom traje trgovinski rat i oštra debata o izručenju ratnih zločinaca. Slovenija je dugo blokirala hrvatsko članstvo u EU-u zbog ribarskih i teritorijalnih sporova.
Jedan od najvećih slučajeva korupcije u Hrvatskoj nedavno je privremeno okončan. Bivši premijer Sanader dobio je šest godina zatvora zbog primanja deset milijuna eura mita.