Incidenti se smatraju potencijalnim strateškim napadima na ranjivu europsku infrastrukturu.
Kabel između Finske i Njemačke ima važnu ulogu u digitalnoj povezanosti između Sjeverne i Srednje Europe, dok švedsko-litavski kabel podržava ključne mreže u baltičkoj regiji. Oba prekida prijavljena su početkom ovog tjedna.
Njemački ministar obrane, Boris Pistorius, sumnja na sabotažu zbog geopolitičkih napetosti između zemalja NATO-a i Rusije.
Trenutačni incidenti podsjećaju na prekid ranije ove godine na plinovodu u Finskom zaljevu, pri čemu je vjerojatno sidro kineskog broda sa kontejnerima povučeno po dnu prouzročilo štetu. Taj se incident u početku smatrao nesrećom, ali je kasnije potaknuo nagađanja o namjernom djelovanju.
Prekidi na kabelima u Baltičkom moru također imaju sličnosti sa sabotažom plinovoda Nord Stream iz 2022. godine, neposredno nakon početka ruske ratne agresije na Ukrajinu. Tada je uništen novi njemačko-ruski plinovod. Europska unija privremeno prekida uvoz ruske nafte i plina.
Stručnjaci već duže upozoravaju na rizike hibridnog ratovanja, gdje se ne koriste samo vojne metode, nego i strateški napadi na gospodarsku i tehnološku infrastrukturu.
Rusija se često spominje kao moguća prijetnja. Zbog geopolitičkih napetosti u regiji, europske zemlje ostaju na oprezu protiv sabotaža koje ciljaju teško dostupne dijelove njihove infrastrukture.
Prema analitičarima, potrebna je bolja kontrola i zaštita podmorskih kabela, plinovoda i ostalih kritičnih mreža. Baltičko more je važno čvorište za energetske i podatkovne veze, a ovakvi incidenti mogu ozbiljno narušiti stabilnost i suradnju u regiji.
Iako još nisu doneseni zaključci, neke zemlje ističu da blizina i istovremeni prekidi kabela ne mogu biti slučajnost. Njemačka, Finska, Švedska i Litva pozivaju na pojačanu suradnju unutar EU i NATO-a kako bi se u budućnosti spriječili ovakvi incidenti.
Prekidi na baltičkim kabelima po mišljenju stručnjaka ponovno ilustriraju koliko je Europa ranjiva na netradicionalne oblike ratovanja.