Trump tvrdi da su trgovinski sporazumi u prošlosti previše išli na ruku stranim partnerima. Predsjednik posebno ističe Kanadu, Meksiko i Europsku uniju kao strane koje, prema njemu, prelagano dobivaju pristup američkom tržištu. Kako bi to ispravio, želi uvesti visoke uvozne carine. Time želi također zaštititi američke proizvođače.
Analitičari u tome vide znak protekcionizma i moguće podizanje uvoznih carina. To može na međunarodnoj sceni dovesti do poremećaja na tržištima. Trump već dulje kritizira ono što naziva 'nepoštenim trgovinskim praksama'.
Kritičari sumnjaju u učinkovitost viših carina. Oni tvrde da na kraju potrošači plaćaju račun jer poduzeća dodatne uvozne troškove prenose na prodajnu cijenu. Osim toga, porast protekcionizma mogao bi rezultirati time da i Europska unija te drugi trgovinski partneri povećaju svoje uvozne carine ili poduzmu druge mjere odmazde.
Za EU prijetnja višim američkim uvoznim carinama predstavlja značajan izazov. Unutarnje tržište je jako ovisno o izvozu, osobito u sektorima poput poljoprivrede i proizvodne industrije. I drugi sektori, kao što su zrakoplovstvo, visokotehnološka i farmaceutska industrija, izražavaju zabrinutost.
Na političkoj razini unutar EU postoji podijeljenost oko pravilnog odgovora. Neki žele smiriti napetosti diplomatskim sredstvima, dok drugi zagovaraju snažan odgovor, primjerice povećanjem carina na američke proizvode. Zajedno EU bi time mogla pokazati spremnost da brani svoje unutarnje tržište.
Europski čelnici, među kojima predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, izrazili su spremnost na razgovore. Za sada nije jasno hoće li Trump svoje prijetnje i provesti u djelo. Sljedeći tjedan u Bruxellesu održat će se EU summit državnih čelnika s dva važna teme: rješavanje ruskog rata u Ukrajini i sprečavanje trgovinskog rata s Amerikancima.