Nakon što je Bruxelles posljednjih mjeseci ispitao kinesku industriju električnih vozila, Kina je već upozorila na moguće protumjere. Kina sada najavljuje da bi uvoz određenih EU proizvoda za mliječne proizvode i svinjetinu mogao biti pogođen, što bi moglo dovesti do dugotrajnih trgovinskih sankcija.
Prema podacima kineske carine, EU je 2023. bila drugi najveći izvor mliječnih proizvoda za Kinu s najmanje 36% ukupne uvozne vrijednosti, nakon Novog Zelanda. Australija je bila treći izvoznik. Iako je još nejasno na koje bi se proizvode Kina mogla usredotočiti kao odmazdu, sirutka u prahu, vrhnje i svježe mlijeko bili su prošle godine glavni proizvodi u izvozu mliječnih proizvoda iz EU u Kinu u vrijednosti od 1,7 milijardi eura.
Države poput Nizozemske, Francuske, Njemačke, Irske i Danske imaju najveće izglede za dodatne uvozne carine na mliječne proizvode na kineskom tržištu. Nizozemska, Danska i Francuska također su važni dobavljači svinjskog mesa, iako je Španjolska prošle godine bila najveći kineski dobavljač, slijede Brazil i Sjedinjene Države.
„Zabrinuti smo“, rekao je Arnaud Rousseau, predsjednik FNSEA, najveće francuske udruge poljoprivrednika, novinarima kada su ga pitali o mogućim kineskim mjerama protiv uvoza svinjetine iz EU.
„Postoje određeni dijelovi svinje koje se u Europi ne konzumiraju pa moraju pronaći tržišta, a Kina je važno tržište... Možemo vrlo brzo imati problema ako nemamo trgovinu s određenim zemljama. Kina je prošle godine uvezla svinjetinu u vrijednosti od 6 milijardi dolara, uključujući mesne ostatke, prema kineskim carinskim podacima.
Povjerenik EU za poljoprivredu Janusz Wojciechowski nedavno je izjavio da njegova namjera jest „što je više moguće izbjeći da poljoprivreda plaća cijenu problema u drugim sektorima“. „Stav Europske unije je da je slobodna trgovina hranom vrlo važan alat za osiguranje globalne sigurnosti hrane“, rekao je.
Kina je u prošlosti već koristila ciljane trgovinske sankcije kojima su se u prethodnim trgovinskim ratovima ciljale prehrambene proizvode.