Uoči financijskog europskog summita, predsjednik EU Charles Michel predstavio je prijedlog kompromisa za višegodišnji proračun, kojim nastoji udovoljiti željama i zahtjevima vlada EU-a, Europske komisije i Europskog parlamenta.
Već neko vrijeme traju intenzivne rasprave o predstojećem višegodišnjem proračunu, a neki su već zaprijetili bojkotom ili blokadom. Sljedeći tjedan u Bruxellesu će se naći prijedlog u kojem je proračun niži nego što su željeli Europska komisija i Europski parlament, ali i dalje viši nego što većina država EU-a poput Nizozemske dosad želi.
Rashodi u konačnom prijedlogu predsjednika EU-a Michela iznose 1,074 posto zajedničkog europskog dohotka (BDP), što iznosi 1094 milijarde eura. Europska komisija želi značajno povećati proračun na oko 1300 milijardi eura, odnosno 1,11 posto. Europski parlament želi još veći proračun, i to oko 1500 milijardi eura (1,3 posto) za razdoblje 2021. – 2027.
S tih 1,074 posto Michel zadržava razinu ranije odbijenog prijedloga prijašnjeg finskog predsjedništva EU-a, ali uključuje neke prijedloge i zahtjeve različitih strana. Tako smanjuje izdvajanja za poljoprivredne potpore i razvoj ruralnih područja za više od 50 milijardi, na 329 milijardi eura. Za neke države EU-a to je gotovo neprihvatljivo, ali za druge još uvijek nije dovoljno.
Za potporu manje razvijenim regijama (kohezijski fond) predviđeno je slično smanjenje, tako da ukupni iznos iznosi 323 milijarde. Što je država bogatija, dobiva manje iz tog fonda. Zbog toga će bogatije države EU-a uskoro izgubiti prihode. Osim toga, ukidaju se neke „milijunske rabate“ za ekonomski snažne države.
Države koje krše pravni poredak trebale bi biti podložne smanjenju sredstava. No, to će u Michelovom prijedlogu biti puno teže nego u ranijem prijedlogu. To je donekle zahtjev i Komisije i Europskog parlamenta, ali premijeri i šefovi država do sada nisu spremni za stvarni obračun s nevoljnim državama EU-a poput Poljske i Mađarske.
Prijedlog će također sadržavati više vlastitih prihoda za europski proračun, iako se oni još ne smiju nazivati porezima EU-a. Riječ je o prihodima od licitacija za CO2 dozvole i poreza na plastične ambalaže koje se ne recikliraju, kao sufinanciranje Green Deala. To bi donosilo oko 14 do 15 milijardi eura.
Michel dalje predlaže da države članice zadrže samo 12,5 posto carina koje naplate na uvezenu robu. Trenutno je to 20 posto. Osim toga, zemlje EU-a trebale bi dodatno uplatiti 10 milijardi eura Europskoj investicijskoj banci kako bi se generiralo 500 milijardi eura dodatnih ulaganja za klimu i digitalizaciju.
Tijekom summita EU sljedeći tjedan vodit će se oštri pregovori o veličini proračuna i o tome na što će se novac trošiti. Predsjednik EU-a Charles Michel nije rekao koliko bi summit mogao trajati. U Bruxellesu se očekuje da se ne će tako lako postići dogovor. Pretpostavlja se da će možda biti potrebne višednevne neprekidne rasprave. Moguće je da će biti potreban i dodatni summit u nekom kasnijem trenutku. Svi 27 država članica moraju se složiti s proračunom.