Prema francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, NATO je „mrtav u glavi“. On smatra da se europske zemlje više ne mogu oslanjati na Sjedinjene Države kao na svoju obranu. Macron također izražava sumnju u članak 5 NATO-a koji propisuje „kolektivnu obranu“ i smatra napad na jednog člana NATO-a kao napad na sve članove.
NATO djeluje samo ako djeluje jamstvo posljednjeg utočišta, rekao je Macron. Pred početak sastanka NATO-a u Bruxellesu, Macron je izjavio da europske zemlje članice NATO-a trebaju ponovno razmotriti predanost Sjedinjenih Država. Prema njemu, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da povuče američke trupe iz Sirije bez konzultacija sa svojim europskim saveznicima znak je da su SAD „okrenule leđa nama“.
Macron upozorava europske zemlje u intervjuu za britanski tjednik The Economist da se više ne mogu osloniti na Sjedinjene Države da brane NATO saveznike. Europa je na „rubu ponora“, kaže, i treba sebe početi smatrati geopolitičkom silom. Francuski predsjednik ističe da je krajnje vrijeme da Europa „probuđa“.
Macron je kritizirao nedavnu nesposobnost zemalja NATO-a da reagiraju na tursku ofenzivu u Siriji, rekavši da je došlo vrijeme da Europa prestane djelovati kao saveznik Sjedinjenih Država u pogledu Bliskog istoka.
Jer ako predsjednik Trump više nije spreman poslati svoje vojnike u obranu Europe, tada ovaj savez nema smisla, zaključio je Macron. To je dobro za Francusku. Prije dvije godine predsjednik Macron je predstavio stare ideje o samostalnoj, pod francuskim vodstvom vjerodostojnoj europskoj obrani. Nedavna sumnja u američko sigurnosno jamstvo za Europu i time u vjerodostojnost NATO-a daje nov polet Macronovim idejama.
Osim toga, Trumpov moto „America First“ daje Macronu snažan argument za preobrazbu Europske unije u punopravnog vojnog aktera. No, troškovi su ogromni i zapravo neizvedivi za EU. Godinama se govori o vlastitoj obrambenoj politici EU, ali do sada to je još uvijek područje „atlantskog“ saveza. Ali ako se Trump povlači na svoj američki kontinent, a Britanci se povlače s europskog kontinenta, nastaju nove geopolitičke odnosi, tvrdi mnogo stručnjaka i analitičara.
Najveći problem zagovornika europske obrambene politike jest činjenica da se 27 zemalja članica EU unutar sebe nipošto ne slažu o zajedničkoj vanjskoj ili međunarodnoj politici, a kamoli o slanju europskih mirovnih misija ili o europskoj vojsci. Štoviše, mnoge europske zemlje i političari sve češće biraju vlastite nacionalne interese.
Članice NATO-a u srijedu su u sjedištu u Bruxellesu obilježile pad Berlinskoga zida 1989. NATO-ovi ambasadori prisjetili su se tridesete godišnjice simboličnog kraja Hladnog rata i podjele Njemačke. Time je otvoren put mnogim istočno- i srednjoeuropskim zemljama da se priključe Europskoj uniji i NATO-u. No trideset godina kasnije, prema mnogim komentatorima, jedva da postoji ikakva ponovna ujedinjenost ili obnova Europe, već se događa nova nacionalna fragmentacija i raspad, osobito na južnim i istočnim rubovima Europske unije.
Pad zida 9. studenoga 1989. obilježit će se u subotu i u Berlinu. Na toj će ceremoniji biti brojni ugledni uzvanici, uključujući domaćina i gradonačelnika Michaela Müllera te njemačkog predsjednika Franka Waltera Steinmeiera.