Kvaliteta zraka u Europi se poboljšava, ali posebice u gradovima onečišćeni zrak i dalje nanosi znatnu štetu gospodarstvu i zdravlju. Općenito, zrak u Europi postaje čišći, no tri štetne tvari i dalje uzrokuju velike štete. Najgore stanje je u gradovima.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), gotovo svi stanovnici gradova udišu nezdrav zrak. Poljoprivreda se smatra jednim od glavnih uzročnika. Europska agencija za okoliš naglašava da zagađenje zraka ne šteti samo zdravlju, već i gospodarstvu, zbog „povećanih troškova zdravstvene zaštite, nižeg prinosa u poljoprivredi i šumarstvu te smanjene produktivnosti“.
Unatoč rastu gospodarstva u Europi, emisije onečišćujućih tvari u zrak i njihove koncentracije opadaju, potvrđuje Europski ured za okoliš (EEA) na temelju najnovijih podataka. Prema agenciji, to dokazuje da snažna politika donosi rezultate. U našem zraku ima manje sitnih čestica, ozona, dušikovih dioksida i teških metala, zbog čega je šteta za zdravlje također smanjena. Godine 2016. prerano je u 41 europskoj zemlji umrlo oko 412.000 ljudi uslijed sitnih čestica u zraku. U usporedbi s 2015. ta je brojka manja za 17.000, a gotovo je prepolovljena u odnosu na 1990. godinu.
Prerana smrtnost uglavnom je povezana s onečišćenjem zraka dušikovim dioksidom, ozonom i sitnim česticama. Prema europskim normama, 6 do 8 posto stanovništva izloženo je previsokim razinama sitnih čestica. Glavni uzročnici su promet, industrija i poljoprivreda. Poljoprivreda bilježi najmanji napredak, ali upravo tu je i najveći potencijal za poboljšanje. Mnogo se očekuje od nove klimatske politike na kojoj Europa radi kako bi do 2050. postala potpuno klimatski neutralna i bez onečišćenja.
Na karti Europske agencije za okoliš može se vidjeti da su onečišćenje zraka posebno visoko na sjeveru Italije, u Poljskoj, dijelovima Balkana. No također neka mjerenja u Belgiji i dijelovima područja Porurja pokazuju više razine onečišćenja u odnosu na ostatak Europe.