Financijska i politička podrška Europske unije za temeljite reforme pravne države u zemljama Balkana do sada je imala mali učinak. Prema istraživanju Europskog revizorskog suda, u tim zemljama i dalje postoje problemi vezani uz neovisnost sudaca, raširenu korupciju i gušenje slobode govora.
EU pruža tim zemljama već dvadeset godina stotine milijuna potpora kako bi podržala njihov postupni integracijski put u Uniju. 1. srpnja 2013. Hrvatska je kao prva od sedam zemalja pristupila EU; Crna Gora, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija i Albanija su u postupku kandidature za članstvo.
Pregovori o pristupanju već su započeli sa Crnom Gorom i Srbijom. Bosna i Hercegovina te Kosovo su potencijalne zemlje kandidatkinje za članstvo.
U narednim godinama ne očekuje se pristupanje novih zemalja EU-u. Unutar EU sve je više glasova koji zagovaraju najprije modernizaciju same EU organizacije, uključujući opseg zadataka, ovlasti i financiranje. Neke države članice EU jasno su izrazile protivljenje daljnjem proširenju Unije.
Europska komisija mora najprije učiniti više da provede reforme pravne države u zemljama Zapadnog Balkana, zaključuje se iz izvještaja. Europski revizorski sud također naglašava da velike financijske potpore do sada nisu bile uspješne.
U prvoj reakciji glasnogovornici Europske komisije istaknuli su da je u proteklim godinama postignut važan napredak, ali su istovremeno priznali da je potrebno mnogo više učiniti.
U izvještaju Revizorskog suda bilježi se kako krivnja ne leži isključivo na Europskoj uniji. Također i lokalne vlasti u zemljama kandidatkinjama nisu dovoljno učinile da zadovolje kriterije EU, navodi se.
„To znači da su sredstva za te inicijative zapravo bačena, budući da se ne može govoriti o trajnoj promjeni. Napredak ostvaren u protekle dvije desetljeća ostaje iznimno skroman.”
„To pak predstavlja prijetnju održivosti dodijeljene potpore. Trenutne reforme gube vjerodostojnost ako ne donose opipljive rezultate.”.