Broj zemalja EU koje ne žele povećati višegodišnji proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. raste. Švedska, Austrija i Danska pridružuju se nizozemskom i njemačkom protivljenju povećanju. Time prijeti sukob u europskom odlučivanju između vlada država članica, Europske komisije i Europskog parlamenta.
Te pet zemlje ne žele u nadolazećih sedam godina trošiti više od 1 posto zajedničkog europskog prihoda, što je jasno tijekom sastanka u Luxembourgu gdje su se dva dana sastajali ministri financija EU-a. Europska komisija smatra da se višegodišnji proračun treba povećati na 1,11 posto, dok Europski parlament smatra da je potrebno čak 1,3 posto.
Prema riječima austrijskog ministra Eduarda Müllera, EU ne može zanemariti ovu „koaliciju pet neto platiša”. „Kad su Britanci napustili EU, mi financiramo 40 posto europskog proračuna. Na tu situaciju mora se računati.” Komisija i Europski parlament smatraju da s više zadataka i više posla (klimatska politika, okoliš!) treba i veći proračun.
Nizozemski ministar Wopke Hoekstra izjavio je da je 1 posto zbrojenih ekonomija „više nego dovoljna” brojka. Istodobno, višegodišnji financijski okvir (mfk) treba hitno modernizirati, rekao je. „Započnimo s 21. stoljećem i temama kao što su inovacija, klimatske promjene i kontrola granica.”
Prema izjavi povjerenika EU Günthera Oettingera (za proračun), proračun ipak mora rasti kako bi se zadovoljile sve želje država članica, upozorio je u srijedu u Bruxellesu. Države članice EU-a moraju jednoglasno postići dogovor o mfk-u.
Premijeri i predsjednici zemalja članica EU-a moraju na svom samitu 17. – 18. listopada zauzeti stav o mogućem povećanju proračuna. Na dnevnom redu tog sastanka je također moguće britansko istupanje iz EU-a te imenovanje novog francuskog kandidata za Europsku komisiju.