Od 2020. godine Bugarska je zahvaćena političkom nestabilnošću, prvenstveno zbog korupcije i političkog zapošljavanja. Ova nemirna situacija dovela je do nedavne ostavke premijera Bojka Borisova nakon masovnih prosvjeda.
Na ovim izborima GERB stranka premijera Borisova ponovno se čini kao glavni kandidat, iako će nakon toga vjerojatno biti teško pronaći stabilne koalicijske partnere. U međuvremenu, podrška ekstremno desnoj stranci Vazrazhdane, koja zauzima ultranacionalističku i prorusku poziciju, raste.
Bugarska politička scena ostaje podijeljena zbog suprotstavljenih prozapadnih i proruskih sentimenta, što rezultira fragmentiranim glasačkim tijelom. Dok bi GERB i Vazrazhdane mogli formirati koaliciju, utjecaj vanjskih geopolitičkih čimbenika također igra ulogu.
Vazrazhdane, pod vodstvom proruskog poduzetnika Kostadina Kostadinova, nedavno je zabilježio uspjeh donošenjem zakona koji zabranjuje promociju LGBTQ osoba, slično pojedinim ruskim zakonima. Ovaj čvrsti stav o kulturnim i migracijskim pitanjima donio je toj stranci dodatnu naklonost birača.
Promatrači izbora brinu da bi se u Bugarskoj situacija mogla razviti slično kao u Gruziji i ranije u Slovačkoj, gdje su proruske stranke bile protiv previše proeuropskog kursa.
Bugarska je članica Europske unije od 2007. godine, no politička nestabilnost i sumnjive bliske veze između korumpiranih političara i upitnih poslovnih ljudi stvaraju brojne prepreke europskoj integraciji. Na posljednjim izborima izlaznost je bila svega 34 posto.
Ova apatija stanovništva otežava političarima izgradnju povjerenja i provedbu dugo očekivanih reformi, uključujući i prelazak na euro. Bugarska je prvotno planirala pristupiti eurozoni iduće godine, no taj je proces usporen zbog političke nestabilnosti. Također, među zemljama EU i dalje postoje dvojbe o dopuštanju Bugarske u Schengenski prostor slobodnog kretanja.