Planbureau voor de Leefomgeving (PBL), RIVM i poljoprivredni institut u Wageningenu (WUR) također ističu da Haag tu problematiku ne smije prepustiti samo pokrajinama, nego da država mora ponovno preuzeti dio upravljanja. Time se naglašava potreba za odlučnijim mjerama na nacionalnoj razini, a ne čekati što će pokrajine predložiti.
Stručnjaci kritiziraju nejasne planove za dušik koje su predložile pokrajine, zaključujući da ti planovi nisu izvedivi i da neće ostvariti ciljeve za zaštitu prirode. Štoviše, pokrajine tvrde da im treba barem dvostruko više od 24 milijarde eura koje je bivša Vlada Rutte-4 planirala izdvojiti. Taj je iznos donji dom parlamenta proglasio „kontroverznim“ zbog čega se u vezi s pitanjem dušika praktički ništa nije poduzelo od 2019. godine.
Nizozemska je pod pritiskom da riješi krizu dušika, ponajprije zbog obvezujućih presuda nizozemskih sudova i Europskog suda pravde koji su presudili da Nizozemska ne poduzima dovoljno za smanjenje emisija dušika. Zbog područja Natura 2000, Nizozemska bi zapravo već dvadesetak godina trebala poduzimati mjere „za poboljšanje prirode“, a tada je odlučeno da se to postigne smanjenjem emisija dušika.
Poljoprivreda je u središtu ove rasprave jer je još uvijek jedan od najvećih izvora emisija dušika u Nizozemskoj. To je dovelo do zahtjeva za značajnim smanjenjem stočnog fonda, što je za mnoge poljoprivrednike kontroverzan prijedlog. Posljedica su bili protesti poljoprivrednika, osnivanje i uspon nove stranke naklonjene seljaštvu (BBB), no Nizozemska i dalje ne ispunjava prethodne dogovore s EU.
U nizozemskoj politici PVV i BBB su glasni protivnici „obaveznog smanjivanja stočnog fonda“ zbog obvezujućih europskih pravila o okolišu i prirodi. I VVD i CDA također imaju velike rezerve, dok se i drugdje u Europi poljoprivrednici protive poboljšanjima prirode u poljoprivredi. U trenutnim pregovorima o formiranju nove nizozemske koalicijske vlade to pitanje moglo bi predstavljati veliki problem.
Debata o dušiku tako ostaje izazov za Nizozemsku koja nastoji pronaći ravnotežu između zaštite okoliša i podrške poljoprivredi. Uz sve veći pritisak nacionalnih i europskih tijela, ovo će pitanje sljedećih godina biti jedan od glavnih izazova za nizozemsku politiku i donositelje odluka.