Odlazeća ministrica poljoprivrede, prirode i hrane Carola Schouten ne protivi se obveznoj ugradnji kamera na nekim ribarskim brodovima kako bi se mogao nadzirati ribolov na moru. Prema njezinim riječima, među 27 zemalja EU već se nazire većina koja podržava uvođenje nadzora kamerama, što izaziva veliko nezadovoljstvo u ribarskom sektoru.
Europski parlament smatra da bi trebala postojati bolja pravila za kontrolu ulova ribe. Ribarski brodovi koji budu uhvaćeni u kršenju kvota za ulov i izbjegavanju već važeće „obaveze iskrcaja“ trebaju biti obavezno opremljeni nadzorom kamerama u svojim radnim prostorijama.
Europarlament također smatra da ribarski brodovi trebaju biti opremljeni GPS-om kako bi se njihova lokacija mogla kontinuirano pratiti. Baš kao što se pažljivo prati hrana s farme na stol, potrošačima mora biti jasno odakle dolazi riba.
Kamerama se može kontrolirati koje količine ribe izlaze iz mreža i da li se male, nedozvoljene ribe prikriveno vraćaju u more. Istraživanja pokazuju da se zakon o „obavezi iskrcaja“ koji je na snazi već nekoliko godina i dalje u velikoj mjeri izbjegava.
Vraćanje nedozvoljenih riba (koje donose manji prihod) u more zabranjeno je 2016. godine uvođenjem takozvane obaveze iskrcaja, no prema službenom savjetodavnom tijelu za ribarstvo Europske komisije, ta praksa i dalje se u širokom opsegu događa.
Europarlamentarac Peter van Dalen (ChristenUnie) nazvao je obvezne kamere potpuno krivim signalom EU ribarima. „To pokazuje da većina europarlamentaraca i dalje ne vjeruje ribarima“, rekao je Van Dalen u reakciji.
CDA i SGP su razočarani zbog predstojeće mjere. „Ovo je udarac u lice nizozemskim ribarima“, kaže europarlamentarka Annie Schreijer (CDA). SGP opisuje situaciju kao „vješticej lov“ i „Velikog brata na brodu“.
Anja Hazekamp (Stranka za životinje) pak ističe da bolja kontrola neželjenog ulova ugroženih vrsta nije samo u interesu ribljih populacija, nego na kraju i u interesu samog ribarskog sektora.